Alojz Benac: razlika između inačica

'''Alojz Benac'''(Plehan, Derventa [[1914]] - Sarajevo, [[1992]]), [[hrvatska|hrvatski]] [[arheologija|arheolog]] i [[povijest|povjesničar]]. Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u Beogradu (1937), doktorirao u Ljubljani (1951). Radio je u Zemaljskome muzeju BiH 1947-67 (1957-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968-78).

Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH-a. Istraživao prapovijesna razdoblja, posebice zapadnoga područja Balkana. Izveo je niz sustavnih arheoloških istraživanja: Arnautovići (Visoko), Crvena Stijena (Bileća), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama (Travnik), Hrustovača u Hrustovu (Sanski Most), Lisičići (Kakanj), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. (Konjic), Pivnica (Odžak), Zecovi (Prijedor), Zelena pećina u Blagaju (Mostar) i dr. Istraživao gradine, tumule, prapovijesnu kronologiju, etnogenezu i kulturu Ilira. Proučavao je i stećke. Pokrenuo je sustavna istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima i arheološke karte Bosne i Hercegovine. Organizirao je šest tematskih znanstvenih skupova iz paleobalkanistike. Pokrenuo petosveščanu sintezu "Praistorija jugoslavenskih zemalja " (1979-86). Autor je niza sinteza i rasprava u periodici kao i više knjiga:
* Prehistorijsko naselje
* Nebo i problem butmirske kulture (1952),
* Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu (1964),
* Utvrđena ilirska naselja (1985),
* Praistorijski tumuli na Kupreškom polju (1986) i dr.

Od 1967. redoviti član ANUBiH-a, dopisni član JAZU/HAZU, SANU, SAZU te clančlan niza medunarodnihmeđunarodnih znanstvenih institucija.