Germani: razlika između inačica

* Istočno-germanski [[Goti]], su se učvrstili na sjevernoj obali Crnog mora, a od početka 3. stoljeća upadaju u [[Dacija|Daciju]]. Car [[Aurelijan]] im [[272]]. godine prepustio Daciju i postigao na dulje vrijeme stabilnost i mir na granici. Goti su se sjeverno od Dunava podijelili na Vizigote i Ostrogote. Goti su suzbili Vandale [[335]]. godine i car [[Konstantin]] im odobrava da se nasele u Panoniji kao federati. [[Huni]] su [[375]]. godine svojim prodorom iz [[Azija|Azije]] lako savladali Ostrogote na Crnom moru i prisilili ih da zajedno s njima sudjeluju u ratnim pohodima na zapadu. Vizigoti, potisnuti i s odobrenjem cara [[Valens]]a naseljavaju se kao federati u [[Tracija (rimska provincija)|Traciji]] i [[Mezija|Meziji]], gdje brane granice Rima od Huna. No, kad je carstvo odbilo da ih plaća, pobunjuju se i prodiru na [[Balkan]], a [[401]]. godine prelaze u [[Italija|Italiju]] a [[419]]. godine u Galiju gdje se naseljavaju u Akvitaniji kao federati. Odvajaju se u 5. stoljeću od Rima i stvaraju moćnu državu koja obuhvaća prostor od [[Gibraltar]]a do [[Loire|Loire]]. Porazom od Franaka kod Vujea ([[507]]. godine), vlast Vizigota se smanjuje na [[Septimanija|Septimaniju]] i [[Španjolska|Španjolsku]]. Poslije raspada Hunske države ([[453]]. godine), Ostrogoti ponovno stječu neovisnost i naseljavaju se u Panoniji, otkuda su pod zapovjedništvom kralja [[Teodorik]]a [[488]]. godine upadaju u Italiju, obaraju uzurpatora [[Odoakar|Odoakra]] i [[493]]. godine stvaraju moćnu Ostrogotsku državu, koja biva [[553]]. godine poražena u [[bizantsko-ostrogotski rat|bizantsko-ostrogotskom ratu]] od [[Bizant]]a.