Inačica od 24. siječnja 2006. u 12:39 uredi Fausto~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 2.451 edit Dodaci ← Starija izmjena		Inačica od 10. ožujka 2006. u 15:02 uredi ukloni ovu izmjenu Prociscivac (razgovor \| doprinosi) 3.280 edits m Bot: "sa" -> "s" na odgovarajućim mjestima Novija izmjena →
Redak 1: '''Hilel''' ([[hebrejski]]: הלל) je židovsko ime, koje su nosili brojni značajni [[Židovi]]. Ovaj članak posvećen je najstarijem i najvažnijem među njima. Za pregled ostalih pogledajte članak [http://en.wikipedia.org/wiki/Hillel Hillel] na engleskoj wikipediji. Postoji i zaklada "Hillel Society". (U engleskoj transkripciji piše se sas dva L.) Redak 20: Nakon smrti Šamaje i Abtaljona, kolegij [[farizeji\|farizejskih]] [[rabin]]a zapao je u krizu. Uzrok su bili ne samo snažni vanjski pritisci, nego, vjerojatno i više, unutarnji raskoli, do kojih dolazi do različitih intepretacija Zakona. Do izražaja dolaze dva snažna proturječja u njihovoj strategiji. Prvo, težnja da se sačuva čistoća Nauka dolazi u sukob sas očitom nužnosti prilagođavanja promijenjenim okolnostima. Pri tome se nužno javljaju vrlo različite ideje i sklonosti, koje neminovmo često dolaze u međusoban sukob. Takvi će sukobi ostati osobina [[židovstvo\|židovstva]] i slijedećih 2000 godina. Rabinu Hilelu pripisuje se glavna zasluga što je u kritičnom trenutku položio nove temelje židovskoj vjeri, koji su je učinili istovremeno čvrstom i fleksibilnom u svim iskušenjima kroz koje je židovski narod prolazio. Drugo, pojavljuje se suprotnost između osobne gordosti [[farizeji#pismoznanci\|pismoznanaca]] na vlastito znanje i ispravnost, koje često vodi do prezira prema neobrazovanom puku (neobrazovanost znači i nepravednost, griješnost, jer se ne poznaju Zakoni koji reguliraju život pobožnog Židova), i pretenzije da se narodu nametnu kao vođe u situaciji kada nemaju iza sebe nikakvu institucionalnu moć. Redak 28: ==Hilelova pojava== U trenutku krize nakon smrti dvojice vođa, Hilel pokazuje svoju nadmoć u tumačenju Zakona pred ostalima. Preuzima vodstvo [[Sinedrij]]a sas titulom ''Nasi'' (knez), kao i vodstvo stranke [[farizeji\|farizeja]]. Svojim širokim duhom, prijaznom osobnošću i optimalnim kombiniranjem štovanja tradicije i prilagodbi povjesnim promjenama, on provodi radikalnu reformu i ponovo utjelovljuje Nauk. Hilel »učenje i život farizeja razvije do najvećeg savršenstva i započne novu epohu u povijesti židovstva.« ''(Keller, str. 36)'' U Talmudu ga se uspoređuje sas Ezrom, koji je četiri stoljeća ranije, kada je Nauk bijaše zaboravljen, došao iz Babilona i ponovo ga uspostavio. Hilel je također došao iz Babilona i ponovo utemeljio Nauk. O njegovom porijeklu malo se zna. Ništa se ne zna o njegovom porijeklu, pa ni ime njegovog oca. Kasnija tradicija pripisala mu je porijeklo iz loze kralja Davida. Redak 77: ===Nasljednici=== Iz Hilelove škole proizašli su veliki ljudi, učenjaci duboko predani ne samo vjeri nego i narodu. U razdoblju poslije Hilelove smrti (oko 10.n.e.) pa do razaranja hrama u Jeruzalemu (70.n.e.) prevlast u Sinedriju, koji je u to doba službeno tijelo židovske autonomije sas formalnim ovlaštenjima priznatim od Rima, imat će [[Šamaj]]eva škola. Nakon nacionalne tragedije razaranja Jeruzalema i Hrama godine, rabin[[Johanan ben Zakaj]] okupit će [[farizej]]ske [[rabin]]e i učiniti ih pravim vođama Židova za slijedećih 2000 godina. U tome oni preuzimaju Hilelovu tradiciju, a odbacuju [[Šamaj]]inu. Za Hilela i njegove nasljednike počinje se koristiti riječ '''nasi''', koja je nekada označavala kneza, a sada dobiva značenje duhovnog vođe. Tako Hilel »postaje praocem nadolazeće dinastije patrijarha u Erec Izraelu.« (Keller, 1970/1992:37) Hilel je imao ključnu ulogu u zasnivanju tradicije [[rabini\|rabinata]], jedinstvenog slučaja u svjetskoj povijesti da su vođe jednog naroda intelektualci, a ne ratnici, plemići ili bogataši. Redak 83: ==Hilel, Pavao i Isus== Apostol Pavao (izvorno: Savao, Saul), koji za sebe samog kaže da je farizej (''Djela apostolska'' 23:6) i spominje nekadašnju svoju gorljivost u proučavanju predaje otaca (''Galaćanima'', 1:14), bio je možda učenik Hilelovog unuka Gamaliela. Tako je i prije nego što se upozhao sas Isusovim učenjem poznavao [[zlatno pravilo]], tj. zapovijed ljubavi (''Rimljanima'', 13:8-10). Neki smatraju da je Hilelov odgovor prozelitu bio opće poznat u Izraelu, pa je utjecao i na Isusa.

Hilel: razlika između inačica