Hrvatska arhitektura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m razdvojbe_za_Hum_(Buzet) |
||
Redak 48:
U 14. st. prostorno i organizacijski razvijaju se gradovi u Dalmaciji. [[Urbanizacija]] se očituje u planskom dograđivanju i proširenju [[Rab]]a i [[Trogir]]a, regulaciji [[Dubrovnik]]a i integraciji [[Split]]a. To je doba gradskih popločavanja ulica, izvedbe kanalizacije i organiziranja gradske čistoće, npr. Dubrovnik. Najveći pothvat toga doba bila je gradnja posve novih gradova na području [[Dubrovačka republika|Dubrovačke Republike]] – [[Ston]]a i Malog Stona, te [[Zidine u Stonu|stonskih zidina]], kilometar dugačkoga zida među njima s kulom vrh brijega (14. st.). Tako je cijeli poluotok [[Pelješac]] bio pregrađen i zaštićen od mogućeg napada s kopna s ciljem očuvanja najveće vrijednosti u dubini zaljeva – Stonske solane.
[[Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|mini|lijevo|Zagrebačka katedrala]] [[Datoteka:Záhřeb 1.jpg|mini|desno|Crkva sv. Marka u Zagrebu s prepoznatljivim krovom]]Gotičku [[fortifikacija|fortifikaciju]] od romaničke razlikuju visoke kule u obliku kvadratne prizme, za razliku od romaničkih i kasnijih renesansnih koje su kružne. Najbolje sačuvani takvi primjeri nalaze se u Istri: [[Hum (Buzet)|Hum]], [[Bale]], [[Motovun]], ali i na sjeveru - [[Medvedgrad]] iznad [[Zagreb]]a (1260.) ili na jugu - [[Sokolac (utvrda)|Sokolac]] u [[Lika|Lici]] (14. st.).
Zagrebačku romaničku katedralu uništili su [[Tatari]] svojom provalom 1240. g., ali odmah nakon njihovog odlaska, Zagreb dobivanja titulu "slobodnog kraljevskog grada" kralja [[Bela IV.|Bele IV.]], a biskup Timotej gradi novu katedralu. Trobrodna građevina s poligonalnim [[apsida]]ma i križno-rebrastim [[svod]]om, imala je romaničke okrugle tornjeve. Brodovi se grade u 14. st., a svod dovršava u 15. st. Dolaskom [[Turci|Turaka]] u 16. st. katedrala se opasuje renesansnim kulama i zidinama. Samo jedan toranj katedrale je dovršen u 17. st., dok se u 18. podiže biskupski dvor. Obnovom u 19. st. u neogotičkom stilu, [[Zagrebačka katedrala]] izgubila je svoj izvorni gotički izgled.
[[Samostan i crkva sv. Franje u Puli|Franjevačka crkva u Puli]] (1285.) je najreprezentativniji primjer rane gotike uz obalu. Građena je od 13. do 15. kao jednobrodna crkva s drvenim stropom, križno-rebrastim svodom, kvadratne apside, te visokih prozora.
| |||