Petra: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dva {{newdsm}}
m Bot: "sa" -> "s" na odgovarajućim mjestima
Redak 26:
[[Slika:Petra2.jpg|frame|left|Khazne al-Firaun]]
==Petra danas==
Od vremena [[križarski ratovi|križara]] pa sve do [[1812]]. niti jedan [[Europa|Europljanin]] nije bio u Petri. Oko 1800-te su još samo pojedini [[znanost|znanstvenici]] po čuvenju naslućivali da bi negdje na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] mogao postojati jedan [[legenda|legendarni]] grad uklesan u stijenama. Ponovo ga je za Europljane otkrio [[Švicarska|Švicarac]] Burckhardt putujući po Arabiji. Više od 100 godina kasnije, [[Thomas Edward Lawrence]] (poznatiji kao Lorens od Arabije), piše u svom djelu "Sedam stupova mudrosti": "''Petra je najdivnije mjesto na svijetu.''" Mislio je, da bi svaki opis mjesta izblijedio pred vlastitim doživljajem u susretu sas Petrom.
 
==Najvažnije građevine==
Redak 34:
'''Riznica''': Na izlasku iz kanjona koji s istočne strane ulazi u kotlinu Petre, nailazi se ravno na vjerojatno najpoznatiju građevinu Petre, Khazne al-Firaun. Izraz "građevina" i nje najtočniji, jer se kod očuvanih objekata u Petri ne radi o građenim spomenicima, nego o objektima koji su uklesani u žive stijene. [[Beduini]] su ju nazivali "Faraonska riznica", iako se ustvari radi o jednom od mnogih u stijenu uklesanih grobnica. Nije dokazano kad je rađena. Neki znanstvenici smatraju da je rađena u [[1. stoljeće p.n.e.|1. stoljeću p.n.e.]], dok drugi vjeruju da je iz 2. stoljeća nove ere, iz vremena cara [[Hadrijan]]a.
 
'''Rimsko kazalište''': Na putu od ulaska u kotlinu prema centru Petre, sas lijeve strane se nalazi dosta dobro očuvan [[amfiteatar]] iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]]. I on je, kao i druge građevine, isklesan iz stijene. Ima 33 reda sjedala, i imao je oko 5.000 mjesta. Kod klesanja amfiteatra, otvoreni su prilazi nizu grobnica koje su još ranije bile uklesane u stijene. Amfiteatar su otkrili američki arheolozi [[1961]].
 
'''Grobovi u kraljevskoj stijeni''': Sjeverno od amfiteatra izdiže se tzv. ''kraljevski zid''. Na oko pola visine stijene isklesano je više monumentalnih grobnica jedna do druge. Razaznaju se nabatejski, grčki i rimski utjecaji.