Inačica od 7. svibnja 2009. u 00:42 uredi Phantom25 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 977 edits ilustracije ← Starija izmjena		Inačica od 7. svibnja 2009. u 01:08 uredi ukloni ovu izmjenu Phantom25 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 977 edits galerija i ostala sitnija dorađivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Tramway_graz04.jpg\|mini\|300px\|Naponski zračni vod]] '''Tramvajska elektrifikacija''' se koristi za [[napon\|električni]] [[tramvaj]]. Najčešći način elektrifikacije je preko naponskog voda, razapetog iznad tramvaja ili srodnog vozila, iako su povijesno postojali ili još postoje drugačiji sustavi elektrifikacije. == Naponski vod razapet iznad tramvaja == [[Datoteka:Tram_overhead_electricity_lines.jpg\|mini\|Konzole sa razapetim naponskim zračnim vodom]]▼ [[Datoteka:A_Crossing_of_Overhead_lines_in_Athen.JPG\|mini\|Križanje sa drugim vodovima (zračni naponski vodovi tramvaja i [[trolejbus]]a)]]▼ Ovo je najčešći način elektrifikacije. [[čelik\|Čelična]] sajla ili više njih su razapeti, učvršćeni na poprečne razapete sajle ili konzole. Tramvaj struju dobiva kontaktom koristeći jedan od tri moguća načina oduzimačem struje: * trolom (sve se rjeđe koristi za tramvaje, ostaje u uporabi za trolejbuse) * trolom * lirom (praktički se slabo koristi(la)) * lirom * pantografom (najčešće korišten i najpouzdaniji oduzimač struje) * pantografom , ako se koristi sustav sa jednim zračnim vodom i jednom žicom. Line 18 ⟶ 16: Ako se koristi sustav sa dvije žice, u tom slučaju su jedna žica pozitivan, a druga negativan vod. Isti sustav kakav se koristi i za [[trolejbus]]. Ukoliko se događaju križanja zračnih vodova (klrižanje) ili skretanja, to je najlakše riješiti kod jednog voda na istom potencijalu tako, da se jednostavno spoje., osim u slučaju trole. Svaka druga kombinacija (dvije zračne žice) nužno dovodi do uporabe specijaliziranih prekidača, koji reagiraju na posebne načine, ovisno o prilazećem vozilu. U tom slučaju postoji i posebna [[signalizacija]], kako bi vozač(i/ce) vozila znao/li kako je prekidač postavljen i koji vod je trenutno aktivan (spojen), a koji odspojen. == Treća šina (napajanje sa vozne površine) == Redak 27: === Alimentation par Sol (APS) === [[Datoteka:Bordeaux-aps%2Bisolation%26joint.jpg\|mini\|sekcija APS vodiča, koja pokazuje neutralni dio na krajevima napajanih odjeljaka i jednu od [[izolacija\|izolirajućih]] spojnih kutija koji mehanički i električki spajaju odjeljke APS-a]]▼ To je način napajanja, koji koristi treću tračnicu položenu na tlo, koja se nalazi paralelno sa voznim tračnicama. Tračnica je pod naponom samo, kad se tramvaj nalazi iznad nje (sekcija pod naponom). Za to tramvaj posjeduje posebnu ugrađenu opremu, koja aktivira samo dio tračnice trenutno ispod vozila, te nakon prolaska vozila se deaktivira, dakle nije više pod naponom. Ovaj sustav se koristi na dijelu tramvajske mreže u gradu [[Bordeaux]]. Line 47 ⟶ 45: === Cijevni sustav === [[Datoteka:KingswayUnderpass.jpg\|mini\|Sustav sa naponskim cijevima, ostatci]]▼ Dvije naponske šine su spuštene u cijev, dakle nedostupne za direktan kontakt. Oduzimanje struje se vršilo pomoću tzv. "pluga" (eng. plow). Plug je imao dvija metalna kontakta koji su pritiskali sa strane na naponske šine, a bili su spojeni na [[elektromotor]]. Line 55 ⟶ 51: == Klinski kontakt == Ovaj sustav je postojao prije. Radio je na sličnom principu kao APS, ali je imao klinove u određenim razmacima. Paljenje su vršili ~~jako~~jaki elektromagneti u tramvaju. Međutim, sustav nije bio pouzdan, i ponekad se klin koje je bio aktiviran nije ugasio nakon prolaska tramvaja. Svaki kontakt je posjedovao osigurač, koji je trebao pregorjeti, ukoliko se takvo što dogodi. Zbog toga je tramvaj poslao vrlo jak strujni impuls, koji je trebao rastaliti osigurač. To se pokazalo kao nepouzdano, jer je jaka struja često rastalila kontakt, i klin bi ostao pod naponon. <gallery> ▲~~[[Datoteka~~Slika:Tram_overhead_electricity_lines.jpg~~\|mini~~\|Konzole sa razapetim naponskim zračnim vodom]] ▲~~[[Datoteka~~Slika:A_Crossing_of_Overhead_lines_in_Athen.JPG~~\|mini~~\|Križanje sa drugim vodovima (zračni naponski vodovi tramvaja i [[trolejbus]]a)]] Slika:TRAMWAY_CGPT.JPG\|Primjer tramvaja sa trolom, koja je vidljiva sa gornje strane tramvaja (spuštena). Ovaj tramvaj je bio posebne izvedbe, te je posjedovao i baterije Slika:Halle_ad_Saale_Strassenbahn.jpg\|Primjer tramvaja sa lirom. Kao i trola, mora uvijek biti postavljena suprotno od smjera vožnje Slika:Sd_tramway_to_tijuana_oldtown_station.jpg\|Primjer tramvaja sa pantografom (laktasta izvedba, koja pritisnuta na zračni vod. Na slici se vide dva uzdignuta pantografa na dvoje tramvaja ▲~~[[Datoteka~~Slika:Bordeaux-aps%2Bisolation%26joint.jpg~~\|mini~~\|sekcija APS vodiča, koja pokazuje neutralni dio na krajevima napajanih odjeljaka i jednu od [[izolacija\|izolirajućih]] spojnih kutija koji mehanički i električki spajaju odjeljke APS-a]] ▲~~[[Datoteka~~Slika:KingswayUnderpass.jpg~~\|mini~~\|Sustav sa naponskim cijevima, ostatci]] Slika:Stan-Bus-Bahn-Nancy.jpg\|Sustav napajanja sustava sličnog tramvajskom, ali i trolejbusnom (na točkovima sa gumama), u gradu [[Nancy]] i [[Caen]] Slika:Tramway-clermont-ferrand-2.jpg\|Sustav napajanja sustava sličnog tramvajskom (na točkovima sa gumama), u gradu [[Clermont-Ferrand ]] (Translohr). Instalira se i u gradovima [[L’Aquila]] i u gradu [[Venedig]]. </gallery> [[Kategorija:Tramvajska_vozila]]

Tramvajska elektrifikacija: razlika između inačica