HKPD Matija Gubec Tavankut: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" [[Tavankut]]''' osnovano je [[1946]]. godine, na temeljima dramske skupine, koja je djelovala u to vrijeme, uz potporu [[Ivan Prćić Gospodar|Ivana Prćića Gospodara]] i Većeslava Omahena, tadašnjih seoskih učitelja. Svoj rad Društvo je prvobitno zasnivalo na prikazivanju dramskih igrokaza u [[selo|selu]] i okolici, a kasnije sudjeluje i na značajnim smotrama u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], te u današnjoj [[RH|Republici Hrvatskoj]] i [[svijet]]u. Kasnije, u prvi plan Društva ističe se [[folklor]]ni i likovni odjel, a zajedno s njime i [[tamburica|tamburaški]] koji, podjednako, pronose tradiciju i običaje [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] kroz pjesmu i [[ples]], te postaju zaštitni znak Društva, a na koncu i cjelokupnog Tavankuta i čitave hrvatske zajednice na ovim prostorima.
U okviru Društva, [[1952]]. godine, formirana je Čitaonica, koja je kasnije, po organiziranosti i broju naslova, prerasla u knjižnicu, a potom se utopila kao ogranak Gradske knjižnice iz Subotice. Danas Društvo ima preko 2000 [[knjiga]] koje su smještene u neadekvatnom prostoru. Sredinom prošlog stoljeća u okviru HKPD "Matija Gubec" formirana je Likovna kolonija, koja je okupljala veliki broj umjetnika širom tadašnje domovine, a kasnije se u okviru spomenute kolonije organizira i slamarski odjel koji je danas nadaleko poznat po svojoj umjetnosti [[naivno slikarstvo|naivnog slikarstva]] u [[slamarska umjetnost|tehnici slame]]. Umjetnost koja je od pučke, preko naivne, danas označena i kao [[primijenjena umjetnost]]. Svoj rad, slamarke svake godine tradicionalno prezentiraju na Koloniji slamarki, a potom u predvorju Gradske kuće u [[Subotica|Subotici]] u okviru održavanja gradske manifestacije Dužijanca, tradicionalnog žetvenog običaja bunjevačkih Hrvata, te u velikom broju mjesta u Republici Hrvatskoj.
Društvo je sudjelovalo i na prvoj [[Međunarodna smotra folklora|Međunarodnoj smotri folklora]] u [[Zagreb]]u [[1966]]. godine, na kojoj će kasnijih godina biti jedno od najzapaženijih kulturnih udruga. Društvo je svojim današnjim nazivom, djelovalo sve do 1956. godine kada, iz [[politika|političkih]] razloga, tadašnje vlasti zabranjuju upotrebu pridjeva hrvatsko u nazivu Društva. Kako bi opstali, članovi tadašnjeg Društva, pristaju promijeniti ovaj pridjev, a unutar Društva i dalje njeguju kulturu bačkih Hrvata Bunjevaca. Tako na Skupštini društva, održanoj [[17. ožujka]] [[1991]]. godine u Tavankutu, KUD "Matija Gubec" prvi u [[Vojvodina|Vojvodini]] i SR Jugoslaviji, vraća svoj prvobitni naziv i s velikim teretom i političkim progonima nastavlja svoj rad.
| |||