Kubanski zdravstveni sustav: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Socioekonomska razvijenost svake zemlja mjeri se indikatorima poput očekivanog životnog vijeka i mortaliteta novorođenčadi. Kuba prema navedenim pokazateljima predstavlja izni…
(Nema razlike inačica)

Inačica od 5. lipnja 2009. u 14:15

Socioekonomska razvijenost svake zemlja mjeri se indikatorima poput očekivanog životnog vijeka i mortaliteta novorođenčadi. Kuba prema navedenim pokazateljima predstavlja iznimku jer se svrstala uz bok razvijenim industrijskim zemljama. Uz to Kuba ima najrazvijenije javno zdravstvo u Latinskoj Americi te daleko najveći broj doktora po glavi stanovnika. Svi ti uspjesi postignuti su usprkos embargu kojeg su Sjedinjene Američke Države nametnule još daleke 1961. godine.[1]

Iako nema sumnje da je kubanski zdravstveni sustav na visokim nivou, prešućuje se činjenica da je Castrova vlada nakon revolucije naslijedila poprilično napredan sustav. Prema podacima objavljenim u "Journal of the Florida Medical Association" 1958. godine na Kubi su postojale 72 velike bolnice s ukupno 21.000 ležajeva. Zajedno s privatnim bolnicama na Kubi je postojalo 34.000 ležajeva što iznosi jedan ležaj na svakih 190 stanovnika (populacija Kube 1958. je iznosila 6.6. miliona stanovnika). Istodobno smrtnost novorođenčadi je iznosila 32 na 1000 zdravih poroda što je 1957. godine bilo najniže u Latinskoj Americi[2]

1955. godine očekivani životni vijek Kubanaca bio je najveći u Latinskoj Americi i iznosio je 63 godine. Istodobno je prosječni očekivani životni vijek u Latinskoj Americi iznosio samo 52 godine. Broj doktor po glavi stanovnika također je bio impresivan. Sa 128 doktora i stomatologa na 100.000 stanovnika Kuba je bila u rangu s Nizozemskom te ispred Ujedinjenog Kraljevstva i Finske.[3]

Zdravstveni sustav prije Kubanske revolucije

Glavna karakteristika Kubanskog zdravstvenog sustava prije revolucije je nejednakost u mogućnostima pristupa zdravstvenoj skrbi između stanovnika Havane i ostatka zemlje. U Havani je radilo 60% svih Kubanskih doktora te se tamo nalazilo čak 80% svih bolničkih ležajeva (u Havani je živjelo svega 26% kubanskog stanovništava). Istodobno u ruralnom dijelu Kube postojala je samo jedna bolnica. [4] ....

Reference

Predložak:Reference

Nedovršeni članak Kubanski zdravstveni sustav koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  1. Harvard Public Health Review/Summer 2002 - The Cuban Paradox
  2. RENAISSSANCE AND DECAY: A COMPARISON OF SOCIOECONOMIC INDICATORS IN PRE-CASTRO AND CURRENT-DAY CUBA1
  3. Socio-Economic Conditions in Pre-Castro Cuba
  4. Peter Schwab. Cuba: Confronting the U.S. Embargo