Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas: razlika između inačica

 

¹Na temelju ovoga Leksikona Uređivačko vijeće edicije Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga utvrdilo je i njezinu strukturu i njezin sadržaj. U ediciju je uvrstilo 350 književnika (iz starije i novije 179, raspoređenih u 7, a iz razdoblja devetnaestog i dvadesetog stoljeća 171, raspoređenih u 88 knjiga). Po dvije knjige u ediciji izdvojilo je za kodekse, zbornike, epigrafiku, povelje, darovnice, oporuke, kronike, rodoslove, legende i životopise, i hrvatsku usmenu književnost Bosne i Hercegovine (lirske pjesme, epske pjesme, priče, drame, sitni oblici). U svojim prosudbama kojim će autorima osigurati mjesto u ediciji, članovi Uređivačkog vijeća nisu se rukovodili apsolutnim estetskim kriterijem, karakterističnim za ekskluzivističke izbore. Rukovodili su se kriterijima koji ne iznevjeravaju primarne estetske zahtjeve i ne zanemaruju odnjegovan književni ukus u djelu svakoga autora uvrštenog u ovaj veliki izdavački projekt, čiji je Leksikon prva knjiga. Podatak da je izvan edicije od ukupno 501, koliko sam u Leksikonu uspio registrirati književnih autora, ostao 151 književnik, također je ilustrativan za nastojanja Uređivačkog vijeća da u ediciju uvrsti djela književnika nesporne umjetničke kvalitete. Posebna pozornost, u tom smislu, poklonjena je književnim stvaraocima svih generacija iz razdoblja devetnaestog i dvadesetog stoljeća, u čijim je djelima Uređivačko vijeće prepoznalo vrhunce hrvatske književnosti Bosne i Hercegovine, njezine najzrelije umjetničke domete, okrunjene i Nobelovom nagradom jednome od njih (Ivi Andriću), pa je zato ovome razdoblju u ediciji osiguralo najviše knjiga (88). Kombinacijom panoramskog, primijenjenog ponajprije na autore starijeg i novijeg razdoblja hrvatske književnosti Bosne i Hercegovine, i antologijskog kriterija, primijenjenog na autore iz razdoblja devetnaestog i dvadesetog stoljeća, u kojemu je hrvatska književnost Bosne i Hercegovine autorski bila i najplodnija i umjetnički najuvjerljivija, Uređivačko vijeće je ovom edicijom uspjelo ostvariti cjelovitu i raskošnu sliku hrvatske književne riječi Bosne i Hercegovine nastalu u vremenu od sredine XIV. do konca XX. stoljeća.