[[Datoteka:Quartzite.jpg|mini|200px|desno| Kvarcit, vrsta metamorfne stijene]]
''''''Metamorfna stijena'''''' je stijena koja nastaje kao rezultat transformacije već postojećeg tipa [[stijena|stijene]], protolita ili edukta, ali u temperaturnim granicama od 180°C (po nekima 200°C), što predstavlja gornju granicu [[dijageneza|dijageneze]], do početka anateksisa - [[pracijalno taljenje|parcijalnog taljenja]] sustava (a ta granica ovisi o sastavu protolita).Protolit je podvrgnut djelovanju [[toplina|topline]] i [[tlak]]a što uzrokuje duboke fizikalne i/ili kemijske promjene. Protolit može biti [[sedimentne stijene|sedimentna stijena]], [[magmatske stijene|magmatska stijena]] ili čak neka druga metamorfna stijena.
'''Metamorfne stijene''' čine velik dio [[Zemljina kora|Zemljine kore]], a klasificirane su prema strukturi i teksturi te kemijskom i [[mineral]]nom sastavu. Nastaju na više načina: duboko ispod površine [[Zemlja|Zemlje]] pod djelovanjem visokih tlakova i temperatura - '''dinamotermalnim metamorfizmom'''; prodiranjem [[magma|magme]] u okolno stijensko tijelo, na njihovom kontaktu dolazi do "prženja" - '''kontaktni metamorfizam'''; te djelovanjem usmjerenog tlaka koji može biti statički ili dinamički - u slučaju dinamičkog tlaka (npr. smicanje dvaju blokova stijena) govorimo o '''kataklastičkom metamorfizmu'''.
Proučavanjem metamorfnih stijena, izloženih na Zemljinoj površini zbog procesa izdizanja i djelovanja erozije, dobivaju se vrlo vrijedne informacije o temperaturama i tlakovima koji se javljaju na velikim dubinama unutar Zemljine kore.
