Inačica od 24. svibnja 2009. u 09:57 uredi Xqbot (razgovor \| doprinosi) 66.981 edit m robot Mijenja: af:Vrye sagteware ← Starija izmjena		Inačica od 19. lipnja 2009. u 13:10 uredi ukloni ovu izmjenu Paxcoder (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 502 edits m sorry, al to baš nema smisla u našem jeziku. trebalo bi možda napisat "U engleskom se jeziku "(bla bla) Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:FSF-Logo.svg\|mini\|Službeni logotip zaklade]] U ranim danima informatike softver se slobodno dijelio i mijenjao među malobrobrojnim korisnicima računala na sveučilištima, istraživačkim laoratorijima, institutima te vladinim organizacijama. U tim ranim danima sav softver je bio slobodan. Tek krajem 70-ih godina 20. stoljeća pojedine su tvrtke (među kojima prednjači [[Microsoft]]), bojeći se konkurecnije, počele zatvarati izvorni kod i licencirati svoj softver tako da ograničava slobodu korisnika. Taj model je vrlo brzo prihvatila većina informatičke industrije. Nasuprot tom modelu, 80-tih godina 20. stoljeća nastao je pokret koji se zalaže za ponovno uvođenje slobodnog softvera u svakodnevni rad. Taj pokret utemeljio je [[Richard Stallman]]. ~~'''Slobodni softver''' stvar je slobode, a ne cijene. Za razumijevanje tog pojma, trebate shvatiti "slobodni" u smislu "sloboda govora", a ne u smislu "slobodno (besplatno) pivo".~~ == Slobode == Line 18 ⟶ 16: == Primjeri == * autor programa može dati svoj kôd javnosti na uporabu~~, takav kôd nazivamo [[Otvoreni kod\|otvorenim kodom]] (eng. ''open source'')~~. Prevođenje izvornog koda u strojni jezik pravo je korisnika * autor koda može dati javnosti osim izvornog koda i prevedeni kod za jednu (ili više) hardverskih platformi/operacijskih sustava * autor može dati kod javnosti besplatno na korištenje, a može naplaćivati prevedene programe koje je on sam preveo (primjer je Xchat [[IRC]] klijent, koji ima otvoreni kod, izvršna inačica za [[Linux]] također je besplatna, dok se inačica za [[Windows]] OS naplaćuje. No, budući da je izvorni kod besplatan, postoje na [[Internet]]u i neslužbene inačice za Windows, koje su besplatne za korištenje.) * autor (ili druge osobe/tvrtke) mogu naplaćivati medij, odnosno tiskane upute/priručnike na kome distribuiraju programe/izvorni kod slobodnog softvera, odnosno koji se prodaju zajedno u paketu ==Licence== U svrhu osiguravanja gore navedenih sloboda korisnika, koriste se razne licence za programsku podršku. Njih se svrstava u svije osnovne kategorije: * ''Permissive'' (engl. dopuštajuće) licence <br/> Softver pod ovakvom licencom obično nema nikakvih restrikcija osim spomena autora, pa se tako može koristiti i u ne-slobodnim projekatima, ili čak promijeniti te izdati pod drugom licencom, kod čega se u oba slučaja, gube gornje četiri slobode. Najistaknutiji primjeri ovakve licence su [[BSD]] i [[MIT]] licenca. * ''Copyleft'' licence <br/> Softver pod copyleft licencom garantira da će slobode biti jamčene i u slučaju mijenjanja koda, i u nekim slučajevima, korištenja (npr. biblioteke). Takav je slučaj sa jednom od najpoznatijih i najšire korištenih licenci za slobodan kod: [[GPL]]. Druge poznate licence koje spadaju pod ovu kategoriju su [[LGPL]], [[MPL]], [[Apache License]] i sl. Postoje i druge licence, koje mogu pružati manje sloboda, no onda se ne govori o licencama slobodnog koda (iako mogu spadati pod licence [[otvoreni kod\|otvorenog koda]], kao što je to slučaj s [[Nasa Open Source Agreeement\|NOSA]] licencom), već u ne-slobodnim ili ''proprietary'' licencama (npr. Microsoftov [[EULA]], koja djelomično pruža samo nultu slobodu). == Poveznice ==

Slobodna programska podrška: razlika između inačica