Marko Vipsanije Agripa: razlika između inačica

'''Marko Vipsanije Agripa''' ([[latinski jezik|latinski]] ''Marcus Vipsanius Agrippa''; [[63. ppr. n. eKr.|63. pr. Kr.]] - [[12. ppr. n. eKr.|12. pr. Kr.]]), bio je [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[državnik]] i [[vojskovođa]], jedan od najznamenitijih ljudi [[August]]ova vremena i njegov zet. Najpoznatiji je po pobjedi protiv snaga [[Marko Antonije|Marka Antonija]] i [[Kleopatra VII.|Kleopatre]] u pomorskoj [[bitka kod Akcija|bitci kod Akcija]].

Agripa je bio iz skromnog roda. Imao je jednako godina kao i Oktavijan (budući car August) te je studirao s njim u [[Apolonija|Apoloniji]] kada su stigle vijesti o [[ubojstvo|ubojstvu]] [[Julije Cezar|Julija Cezara]] ([[44. ppr. n. eKr.|44. pr. Kr.]]). Po Agripinu savjetu Oktavijan je odmah krenuo u [[Rim]].

Agripa je odigrao istaknutu ulogu u ratu protiv [[Lucije Antonije|Lucija Antonija]] i [[Fulvija|Fulvije]], odnosno brata i žene Marka Antonija, koji je završio osvajanjem Peruzije ([[40. ppr. n. eKr.|40. pr. Kr.]]). Dvije godine kasnije ugušio je ustanak Akvitanaca u Galiji i prešao je [[Rajna|Rajnu]] da kazni provale Germana. Na svojem povratku odbio je proslaviti trijumf ali je prihvatio službu [[konzul]]a [[37. ppr. n. eKr.|37. pr. Kr.]]

[[36. ppr. n. eKr.|36. pr. Kr.]] je pobijedio kod [[Mile|Mila]] i [[Nauloh]]a, nakon čega je primio odlikovanje pomorskog vijenca za svoju službu.

Kada je izabran za edila [[33. ppr. n. eKr.|33. pr. Kr.]] označio je razdoblje svoje službe stvarajući velike doprinose u gradu Rimu, obnavljajući i gradeći [[akvedukt|akvedukte]], nadograđujući i čisteći [[Cloaca Maxima|Kloaku Maksimu]], gradeći kupališta i trijemove te uređujući javne vrtove. Također je dao poticaj javnim izložbama umjetnina. Augustovo hvalisanje da je preuzeo grad od cigli, a ostavio ga u mramoru ("marmoream se relinquere, quam latericiam accepisset", Svetonije, ''Augustov život'' 29) zapravo s velikom ispravnošću može izreći Agripa.

Kada je izbio rat s Antonijem opet je pozvan da preuzme zapovjedništvo nad mornaricom. Pobjeda kod [[bitka kod Akcija|Akcija]] ([[31. ppr. n. eKr.|31. pr. Kr.]]), kojom je Oktavijan postao gospodar [[Rim]]a i svjetskog carstva, uglavnom je Agripina zasluga.

Oktavijan mu je u znak zahvalnosti ponudio ruku svoje nećakinje Marcele ([[28. ppr. n. eKr.|28. pr. Kr.]]). To bi značilo da je njegova prva supruga Pomponija ili umrla ili se razvela.

Agripa je [[27. ppr. n. eKr.|27. pr. Kr.]] po treći put izabran za konzula, a iste godine je i senat dodijelio Oktavijanu carski naslov Augustus ("Preuzvišeni").

Navodno je [[Mecenat]] savjetovao Augustu da priveže Agripu još bliže sebi tako da ga učini svojim zetom. U skladu s time August je nagovorio Agripu da se razvede od Marcele i oženi njegovom kćeri Julijom ([[21. ppr. n. eKr.|21. pr. Kr.]]), Marcelovom udovicom, jednako glasovitom po ljepoti i sposobnostima kao i po razuzdanosti.

Agripi je povjereno [[19. ppr. n. eKr.|19. pr. Kr.]] gušenje ustanka Kantabrijaca u Španjolskoj. Po drugi put je imenovan upraviteljem [[Sirija|Sirije]] ([[17. ppr. n. eKr.|17. pr. Kr.]]) gdje je pravednom i mudrom upravom zadobio poštovanje i naklonost stanovništva, posebice [[Hebreji|Hebreja]]. Također je ponovno uspostavio rimsku kontrolu nad Kimerijskim Hersonezom (današnji Krim).

Njegova zadnja javna služba bio je početak osvajanja područja gornjega Dunava, koje će kasnije postati rimskom provincijom [[Pannonia|Panonijom]] ([[13. ppr. n. eKr.|13. pr. Kr.]]).