Eksplozija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: bs:Eksplozija
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Eksplozija''' je ekstremnoizuzetno brza [[kemijska reakcija]] praćena praskom, oslobađanjem velike količine [[toplina|topline]] i naglim povećanjem [[volumen]]a zbog stvaranja plinovitih proizvoda. Osnovna je značajka eksplozije nagli skok tlaka u sredini gdje je ona izazvana. Ima razarajuće učinke. Ukratko rečeno, '''eksplozija''' je nekontrolirano širenje čestica.
 
'''[[Ekspanzija]]''' je kontrolirano širenje čestice. To je npr. kada se dogodi "eksplozija" tekućeg goriva (npr. benzina) u klipu motora, a pošto čestice nemaju gdje, onda se ta snaga prenosi na klip i gura klip gore-dolje i pokreće kardansko vratilo, koje se daljnjim prenošenjem prenosi na kotače.
Redak 9:
Detonacija je proces širenja kemijske reakcije unutar eksplozivne tvari nadzvučnom brzinom. Detonacijska brzina varira između 2800 m/s (amonit) i 9200 m/s (oktogen) i povećava se s porastom gustoće eksploziva. Osjetljivost eksploziva na udarac također je različita: glicerol-trinitrat i praskava [[živa]] (živin fulminat) eksplodirat će ako na njih padne teret od 2 kilograma s 4 centimetra visine, a amonit (amonijev nitrat) ako isti teret padne s visine od 105 centimetara.
 
NiSpontana temperaturadetonacija kojakod uzrokujeraznih spontanoeksplozivnih paljenjetvari [[eksploziv]]apočinje pri nijeraznim jednakatemperaturama: praskava [[živa]] eksplodira na 180 do 200°C, a crni [[barut]] na 310°C. Crni barut razvija prilikom eksplozije tlak od 281 MPa (megapaskala), a praskava želatina (kolodijski pamuk) tlak od 1342 MPa. Za izazivanje eksplozije bitniji je više tlak od topline.
 
Među navedenim vrstama eksploziva nema oštrih granica. Nekada je crni barut bio univerzalni eksploziv. Želatiniranjem visokobrizantnoga celuloznog nitrata ([[trinitroceluloza|trinitroceluloze]]) brzina detonacije toliko se smanjuje da on može služiti kao barut. Sredstva koja smanjuju brzinu detonacije nazivaju se flegmatizatorima (voda, voskovi, vazelin), a ona koja povećavaju osjetljivost zovu se senzibilatori (aluminijski prah).