Božidar Kavran: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
sređivanje
Redak 1:
'''Božidar Kavran''' ([[Zagreb]], [[22. rujna]] [[1913.]] - [[Zagreb]], ?)<ref>"[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941. - 1945.", Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 185</ref> bio je [[Ustaše|ustaški]] [[pukovnik]].
 
== Životopis ==
Početak njegove djelatnosti među ustašama počinje od [[1932]]. godine, kada je, došavši na sveučilište u [[Zagreb]], ubrzo postao jedan od vođa frankovačke grupe sveučilištaraca, okupljenih oko organizacije "[[August Šenoa]]." Pet godina kasnije položio je ustašku zakletvu pred [[Mirko Vutuc|Mirkom Vutucom]], jednim od najistaknutijih Pavelićevih suradnika u zemlji.
 
Gimnaziju je završio [[1932.]] godine. Od [[1935.]] godine aktivan je u kulturno akademskom društvu "August Šenoa" (osnovanom [[1932.]] godine), najpoznatijem hrvatskom studentskom nacionalističkom društvu u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].<ref>[[Mario Jareb]] "Ustaško-domobranski pokret", Školska knjiga, Zagreb, 2006., ISBN 953-0-60817-9, str. 470</ref> Na studiju farmacije diplomirao je [[1939.]] godine. Kao povjerenomistaknutom članu KAD-a "August Šenoa", čije je članove policija Kraljevine Jugoslavije zatvarala i ustašimučila, KavranaKavranu su, odmah poslije uspostave [[NDH]] povjerene odgovorne dužnosti. U svibnju [[1943]]. [[Ante Pavelić]] ga je imenovao upravnim zapovijednikom svih ustaša i zamjenikom postrojnika za sve ustaške organizacije. Na tim dužnostima rukovodio je djelatnošću ustaških organizacija [[NDH]]. Iz inozemstva gdje je otišao nakon7. kapitulacijesvibnja [[NDH]]1945. (britanska vojska ga kao civila nije izručila partizanima), vratio se u zarobljenu{{fact}} [[Hrvatska|Hrvatsku]] [[3. srpnja]] [[1948.]]. kao glavni organizator organizacijenaoružane grupe od 96 povratnika, no "[[10. travanjUDBA]]" ga je uhitila i Pavelićevosuđen zamjenikje na smrt. UhićenKomunističke jevlasti kao službeni datum smrti navode [[31. kolovoza]] [[1948.]], ino kaosupruga Zlata posjetila ga je u zatvoru nakon što su nju pustili iz zatvora [[ratni3. zločinacrujna]] osuđen[[1948.]]<ref>"[[Tko naje smrttko u NDH]]: Hrvatska 1941. - 1945.", Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 186</ref> Točan datum smrti do danas nije poznat, isto kao i u slučaju [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]].
 
== Citati ==
Redak 9:
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
* Tragom plave lisice (Đorđe Ličina)