Inačica od 30. srpnja 2009. u 08:41 uredi 212.200.68.79 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 30. srpnja 2009. u 10:39 uredi ukloni ovu izmjenu 212.200.68.79 (razgovor) →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 30: Gradom i imanjem su gospodarili grofovi Celjski, Frankopani, Ergevarski, Kanižaji i posljednji Draškovići. Bio je to jedan od najstarijih i najvećih srednjovjekovnih gradova u Hrvatskoj<ref>Radoslav Lopašić: Oko Kupe i Korane, Matica hrvatska, Zagreb 1895.</ref>, koji je nakon petostoljetnog postojanja, početkom [[17. stoljeće\|17. stoljeća]] napušten i porušen u [[Tursko-austrijski rat\|Tursko-Austrijskim ratovima]]. naKrajem 17. stoljeća područje Steničnjaka je naseljavano u okviru [[Vojna krajina\|Vojne krajine]]. Radi lakšeg i drugačijeg izgovora naseljenici nazivaju Steničnjak od tada novim imenom Sjeničak, koji će do dandanas ostati. Mjesto gdje se nalaze ostatci ovag grada današnji stanovnici nazivaju Roknić gradina.▼ ~~Oko [[1680.]] godine slijedi naseljavanje [[Srbi\|Srba]] <ref>Milan Radeka: Kordun u prošlosti, Prosvjeta, Zagreb 1989.</ref>~~ ▲na područje Steničnjaka u okviru [[Vojna krajina\|Vojne krajine]]. Radi lakšeg i drugačijeg izgovora naseljenici nazivaju Steničnjak od tada novim imenom Sjeničak, koji će do dandanas ostati. Mjesto gdje se nalaze ostatci ovag grada današnji stanovnici nazivaju Roknić gradina. ~~Područje~~Sjeničak ~~Sjeničaka~~je od [[1783.]] godine do [[1941.]] godine pripadalo je teritoriji [[Banija\|Banije]], a od tada [[Kordun]]a. Sva tri mjesta Gornji, Donji i Lasinjski Sjeničak su do [[1992.]] godine bili su u sastavu općine Karlovac. ===Sjeničarska buna=== Line 41 ⟶ 40: Prva pismenost u Sjeničaku se stjecala u okviru parohijalne [[crkva\|crkve]] [[Sveta Petka\|Svete Petke]] koja je u selu postojala od [[1715.]] godine. Prvi učitelji su, prema pisanim podacima iz [[1781.]] godine, bili svećenici i đakoni. Prva javna škola najverovatnije je postojala od [[1834.]] godine i nalazila ne u blizini crkve u Lasinjskom Sjeničaku. Nova škola otvorena je [[1868.]] godine u Gornjem Sjeničaku u zaseoku Bijelići i u njoj se tada izučavao i [[njemački jezik]]. Dvije škole postojale su i u periodu između dva svjetska rata. U to vrijeme izgrađena je [[1929.]] godine nova školska zgrada u Lasinjskom Sjeničaku i [[1938.]] godine u Gornjem Sjeničaku. U obje škole učilo je 300 djece. Od [[1932.]] do [[1936.]] godine u Gornjem Sjeničaku je učiteljevao poznati bosanskohercegovački pisac [[Hasan Kikić]]. Srušene u [[Drugi svjetski rat\|Drugom svjetskom ratu]] poslije rata su izgrađene nove školske zgrade u Lasinjskom Sjeničaku Osnovne i područne škole u Gornjem Sjeničaku. <!--Osnovna škola, Sjeničak Lasinjski 297, 47213 Sjeničak Lasinjski /gdje ta škola pripada?/--> == Poznate osobe ==

Sjeničak: razlika između inačica