Slobodna programska podrška: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: ps:وړيا ساوترې |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
U ranim danima informatike softver se slobodno dijelio i mijenjao među malobrobrojnim korisnicima računala na sveučilištima, istraživačkim laoratorijima, institutima te vladinim organizacijama. U tim ranim danima sav softver je bio slobodan. Tek krajem 70-ih godina 20. stoljeća pojedine su tvrtke (među kojima prednjači [[Microsoft]]), bojeći se konkurecnije, počele zatvarati izvorni kod i licencirati svoj softver tako da ograničava slobodu korisnika. Taj model je vrlo brzo prihvatila većina informatičke industrije. Nasuprot tom modelu, 80-tih godina 20. stoljeća nastao je pokret koji se zalaže za ponovno uvođenje slobodnog softvera u svakodnevni rad. Taj pokret utemeljio je [[Richard Stallman]].
Ipak, treba reći da je i prije Stallmana postojao slobodan softver, pod drugim licencama (najpoznatiji primjer je BSD). Nadalje, danas postoji i slobodan softver pod drugim licencama, softver nastao mnogo godina nakon Stallmanovog pokreta (primjer Mozilla licenca). Ono što se Stallmanu može zamjeriti je činjenica da on želi eksluzivitet na definiciju slobode, te da on i njegove pristaše ne priznaju ništa izvan njegovih definicija.
== Slobode po Stallmanu==
Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenije, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera:
| |||