Inačica od 1. kolovoza 2009. u 18:17 uredi Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.078 edits m →‎Ostale dijagnostičke metode ← Starija izmjena		Inačica od 1. kolovoza 2009. u 18:20 uredi ukloni ovu izmjenu Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.078 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 11: == Anamneza == {{glavni\|Anamneza)}} Anamneza ([[grčki jezik\|grč.]] ''mnesis'' – sjećanje) je ciljani razgovor, kojim liječnik iz pacijentovog iskaza saznaje ono što je bitno za postavljanje dijagnoze. Anamneza se sastoji iz: ''-{Anamnesis morbi}-'' ([[latinski jezik\|lat.]] ''morbus'' – bolest) - zapažanja samog pacijenta od trenutka kada je bolest počela da ga muči do trenutka pregleda; ''-{Anamnesis familliae}-'' (obiteljska povijest bolesti) bolesti od kojih su bolovali članovi obitelji bolesnika *''-{Anamnesis vitae}-'' ([[latinski jezik\|lat.]] ''vita'') - život) - sjećanje na druge bolesti od kojih je bolesnik bolovao ili eventualno još boluje u životu. Nekad zbog prirode bolesti nije moguća komunikacija sa bolesnikom (nesvijest, malodobnost, duševne bolesti itd), pa se anamneza uzima od trećeg lica (rodbina, staratelj) i tako uzeta anamneza se zove [[heteroanamneza]] ([[grčki jezik\|grč.]] ''heteros''}} - drugi).

Dijagnostika: razlika između inačica