Slavonska vojna krajina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dod AU predl. |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
'''Slavonska vojna krajina''' - naziv je dijela [[Vojna krajina|Vojne krajine]] koji je pripadao povijesnoj [[Slavonija|Slavoniji]].
Osmanlije su postupno zauzimali prostor srednjovjekovne Kraljevine Slavonije. Usporedno s napredovanjem Osmanlija pojedini su [[plemići]] kralju davali svoje utvrde. Sredinom 16. stoljeća je stvoren sustav utvrda uz granicu s Osmanskim Carstvom između rijeka Drave i Save. Taj se sustav utvrda naziva [[Vojna krajina]] Pogranične utvrde su u 16. stoljeću financirali kralj, staleži pokrajine Štajerske (glavni grad [[Graz]]) i Hrvatsko-slavonski sabor (Hrvatski [[sabor]]). Taj obrambeni sustav utvrda zovemo Slavonska vojna krajina. Kasnije je, u 17. stoljeću, prozvan [[Varaždinski generalat]] (po utvrdi [[Varaždin]] koje je od [[1595.]] godine bila sjedište generala, do [[1595.]] i od [[1731.]] do [[1765.]] sjedište generala je utvrda [[Koprivnica]]). Sastojala se od tri kapetanije sa središtima: [[Koprivnica]], [[Križevci]] i Ivanić ([[Ivanić Grad]]), a krajem 16. stoljeća je osnovana i kapetanija [[Đurđevac]]. Vojska u njima se sastojala od njemačkih vojnika, husara i haramija. Njemački vojnici su bili smješteni u Varaždinu, Koprivnici, Đurđevcu, Križevcima, Čazmi i Ivaniću, husari u Koprivnici, Križevcima i Ivaniću, a [[Haramije]] (domaći slavonski vojnici) su bili smješteni po vojvodstvima u manjim utvrdama. U Slavonskoj krajini je 1630. bilo smješteno 1595, a od 1644. - 1837 plaćenih vojnika.
Početkom 17. stoljeća je započela obnova naseljenosti u najzapadnijem dijelu Slavonske vojne krajine koje su započeli pravoslavni [[Vlasi]]. U Slavonskoj vojnoj krajini su osnivali svoja sela. Vlasi su imali posebne povlastice u Osmanskom Carstvu jer su plaćali manji porez. Posebno je značajno njihovo doseljavanje na prostore koje su opustošili Osmanlije. Oni su u Osmanskom Carstvu počeli gubiti zasebni položaj, a gubljenjem povlastica opadala je njihova odanost Osmanlijama. Najvažnije povlastice im je dao kralj [[Ferdinand II.]] [[1630.]] godine potpisavši Vlaške statute ([[Statuta Valachorum]]) koji su vrijedili za svako selo između Drave i Save koje je imalo vlaško stanovništvo. Vlasi su dobili slobodno upravljanje zemljišnim posjedom uz zamjenu za vojnu službu, a organizirali su vlastitu samoupravu u civilnim poslovima. Oni su postali slobodni seljaci i vojnici.
| |||