|
'''Lokalna Grupa''' naziv je za [[grupe galaksija|grupu galaksija]] kojoj pripada naša [[galaksija]] - [[Mliječni put]].
Naša galaksijagalaktika i još nekoliko bližih galaksija, ukupno njih 17, čine Lokalnu Grupu (Lokalni Skup) promjera većeg od 3 000 000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Masa Lokalne Grupe je procijenjena na 5{{e|12}} masi Sunca. Galaksije u grupi veže sila koja prevladava u prostranstvima svemira - [[gravitacija]].
== Andromedina galaksijagalaktika i njeni sateliti ==
{{glavni|Andromedina galaksija}}
U zviježđu [[Andromeda (zviježđe)|Andromede]] nalazi se [[spiralna galaksija]] [[Messier 31]] ([[Andromedina Galaksija]]) - najveća galaksijagalaktika u Lokalnoj Grupi (slijedi je Mliječni Put) sa masom od oko 300 milijardi masi Sunca. Promjer joj je 200 000 s.g., a udaljena je oko 2 950 000 s.g., što je čini najdaljim objektom vidljivom golim okom. Mliječni Put i dvostruko veća Andromedina galaksijagalaktika hrle jedno drugom u susret brzinom od 130 [[km/s]]. Prema računalnim simulacijama, sudar se očekuje za oko 3 milijarde godina, nakon čega će se ove dvije spiralne galaksije stopiti u jednu veliku [[eliptična galaksija|eliptičnu]]. Dok stapanje završi, Sunce će već biti u fazi crvenog diva (vidi: [[Nastanak Sunčevog Sustava]]).
Nekoliko patuljastih galaksijagalaktika se nalaze u orbiti oko Andromedine Galaksije, od kojih su najveće [[Messier 32]] i [[Messier 110]]. U blizini M31, u zviježđu [[Trokut (zviježđe)|Trokut]] (''Triangulum'') se nalazi i galaksijagalaktika [[Messier 33]], treća po veličini u grupi.
== Mageljanovi oblaci ==
U međuvremenu je otkriveno da četiri kuglasta skupa ([[Messier 54]], [[Terzan 7]], [[Terzan 8]] i [[Arp 2]]) za koja se smatralo da pripadaju našoj galaksiji zapravo pripadaju novootkrivenom patuljku. Do ovih su zaključaka došli na osnovu mjerenja [[brzina]] skupova te njihovih udaljenosti i položaja, metoda kojom je i otkrivena mimi-galaksija.
Već u kolovozu 1994, otkrivena je još jedna susjedna mini-galaksija nazvana [[Dwingeloo 1]]. Ova se galaksijagalaktika skriva u galaktičkoj ravnini, u zviježđu [[Kasiopeja (zviježđe)|Kasiopeja]]. Da se slučajno nalazi na nekom drugom dijelu neba, bila bi među 10 najsvijetlijih galaksijagalaktika na našem nebu. Dwingeloo 1 ima masu oko 3 puta manju od naše galaksije. Tijekom proučavanja ove novootkrivene galaksije, trećinu stupnja dalje uočena je još jedna, nazvana [[Dwingeloo 2]]. Masa ove galaksije je procjenjena na polovicu mase njenog susjeda, a njen promjer jednak je polovici promjera galaksije Dwingeloo 1. Obje galaksije se nalaze na udaljenosti od oko 10 000 000 s.g.. Čini se da ne pripadaju Lokalnoj Grupi već su vezane uz susjednu grupu galaksijagalaktika [[IC342]].
Početkom 21. stoljeća, otkriveno je još nekoliko mini-galaksija u procesu stapanja sa Mliječnim Putom. <!-- Pronaći točne podatke: [[Mario Jurić]], hrvatski astrofizičar, sudjelovao je u otkrivanju dijela ovih mini-galaksija. -->
| 