Fiziologija disanja čovjeka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
jezička korekcija teksta |
|||
Redak 293:
''Primjer:'' na visini od 15.500 metara barometarski tlak zraka je 11,6 kPa, što je nedovoljno za normalan proces disanja, zato je potrebno udisanje 100% kisika pojačati i nadtlakom. Vrijednost nadtlaka možemo izračunati ako od donje granice tlaka na kojoj se obavlja proces disanja 100% kisika (18,8 kPa) oduzmem vrijednost tlaka na zadanoj visini (18,8-11,6 = 7,2 kPa). Sa ovim nadtlakom, od 7,2 kPa, postiže se vrijednost parcijalnog tlaka kisika na visini od 15.500 metara koja osigurava zasićenje hemoglobina u krvi oko 90%.
=== Disanje pod
[[Datoteka:VKK-6M-GSh-6A.jpg| mini | 200px | desno | Visinsko odjelo sa zaštitnom kacigom obezeđuje disanje pilotu na velikim visinama]]
Disanje pod nadtlakom je umjetno povećanje smanjenog parcijalnog tlaka kisika u udahnutom zraku, kao jedna od osnovnih mjera u borbi protiv smanjenog barometarskog tlaka atmosferskog zraka i pojave hipoksije u tijelu pilota za vrijeme letenja na većim visinama.
Redak 305:
Da bi se ovo spriječilo uvedena su [[anti-G odijelo | specijalna odijela sa nadtlakom]] koja stvaraju tlak sa vanjske strane tijela pilota, s ciljem da se vanjski tlak izjednači s unutrašnjim tlakom. Samo sa ovakvim odijelom dobro se podnosi disanje pod nadtlakom i do 20,7 kPa
Kako je disanje kisika pod nadtlakom veoma naporno, njegova primjena nije preporučljiva duži vremenski period, a i sama oprema koja se koristi za tu namjenu znatno otežava rad pilota. Zato su suvremeni [[avion]]i tako konstruirani da su njihove kabine pod nadtlakom, što omogućava normalan rad [[pilot]]a, a odijelo se koristi samo u slučaju nastanka izvanredne situacije (rashermetizacija kabine ne velikim visinama).
=== Zaštitna funkcije disanja na visini ===
| |||