Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
Komisija za speleologiju je stručno tijelo Hrvatskog planinarskog saveza (HPS), a osnovana je [[1956]]. HPS je jedna od krovnih udruga koje okupljaju planinarske i speleološke udruge koje se bave speleološkom djelatnošću u Hrvatskoj. Hrvatska je članica Međunarodne speleološke unije (UIS), a time i svi speleolozi koji djeluju u Hrvatskoj.
Danas Komisija ima Jedan od osnovnih zadataka Komisije je školovanje speleologa koje se danas odvija kroz speleološke škole, seminare, ispite za naziv speleolog i instruktorske seminare. Prvi speleološki tečaj organiziran je [[1957]]. godine u [[Ogulin]]u, zatim u Donjoj [[Cerovačka špilja|Cerovačkoj špilji]] 1958. te u Tounju 1960. godine. Organizacija speleoloških škola po programu Komisije započinje 1966., a od osnutka Zagrebačke speleološke škole 1971. godine one se organiziraju svake godine u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Karlovac|Karlovcu]], [[Šibenik]]u i drugim gradovima. Redovito se organiziraju seminari radi unaprjeđenja znanja iz pojedinih područja speleologije, a članovi Komisije sudjeluju na skupovima i seminarima u inozemstvu. Uz poticaj Komisije izdano je više stručnih [[publikacija]] i priručnika za potrebe speleološke edukacije. Do danas je pod Komisijom steklo naziv 53 instruktora speleologije, 175 speleologa, a edukacijom na speleološkim školama svake godine se školuje oko 80 speleoloških pripravnika.
Line 21 ⟶ 23:
* SO [[HPD Mosor]]
* SO [[PD Promina]]
* SO HPD Sniježnica, Cavtat
* SO [[PK Split]]
* SO [[HPK Sveti Mihovil]]
Line 32 ⟶ 35:
Ekspedicije u [[Lukina jama|Lukinu jamu]] u [[NP Sjeverni Velebit]] organizirane su od 1993-1995. godine. Lukina jama je nazvana po Ozrenu Lukiću-Luki, speleologu koji je poginuo kao hrvatski vojnik u domovinskom ratu na Velebitu. Jamski sustav Lukina jama-Trojama istražen je do dubine 1392 m što ga je u trenutku istraživanja svrstalo na 9. mjesto na listi najdubljih jama na svijetu, a i danas je najdublja jama u Hrvatskoj. Na dubini 1349 m Zoran Stipetić-Patak i Teo Barišić preronili su 1994. godine 57 m dug i 6 m dubok sifon u tada uronu na najvećoj dubini u jami na svijetu.
U 1320 metara dubokoj [[Slovačka jama|Slovačkoj jami]] na Sjevernom Velebitu istraživalo se od 1995. do 2002. godine, a u 788 m dubokoj jami Amfori na Biokovu od 1998. do 2002. godine. Godine 2003. otkrivena je u NP Sjeverni Velebit jama Velebita, danas treća po dubini u Hrvatskoj, koja
Do danas je u Hrvatskoj istraženo 14 [[jama]] dubljih od 500 metara.
Line 44 ⟶ 47:
Najdulja hrvatska špilja, preko 16 kilometara dug špiljski sustav [[Đulin ponor]]-Medvedica ispod grada [[Ogulin]]a, te treća po duljini, 8,5 kilometara duga Špilja u kamenolomu Tounj danas su među najugroženijim krškim fenomenima u Hrvatskoj. Jedna od djelatnosti Komisije za speleologiju je poticanje zaštite speleoloških objekata i [[krški reljef|krškog]] podzemlja te edukacija građana o tome.
[[Kategorija:Planinarstvo u Hrvatskoj]]▼
[[Kategorija:Geomorfologija]]▼
[[Kategorija:Speleologija]]
▲[[Kategorija:Geomorfologija]]
▲[[Kategorija:Planinarstvo u Hrvatskoj]]
{{kat?}}
| |||