Inačica od 25. kolovoza 2009. u 18:37 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinosi) 100.484 edits m robot Dodaje: br:Procellariiformes ← Starija izmjena		Inačica od 27. kolovoza 2009. u 13:56 uredi ukloni ovu izmjenu Branka France (razgovor \| doprinosi) 9.708 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 14: [[Zovoji\|Procellariidae]] <br> <!--zovoji, ime iz "krležijane"--> [[Albatrosi\|Diomedeidae]] <br> [[~~Lastavice burnice~~Burnice\|Hydrobatidae]] <br> <!--burnice, isti izvor--> [[~~Burnice-ronci~~Zdepaste burnice\|Pelecanoididae]] <!--zdepaste burnice, isti izvor--> }} '''Bubnjavke''' ([[Latinski jezik\|lat]]. ''Procellariiformes''), ili kako suih ~~ranije~~se ~~nazivane~~često u literaturi nazivana "'''~~cjevonoske~~cjevonosice'''", su red iz razreda [[ptice\|ptica]]. One su [[morske ptice]] koje su letači na velike udaljenosti. Imaju kratak [[rep]] i izražene su ptice [[pučina\|pučine]]. Većina dolazi na kopno isključivo radi gniježđenja. Žive na svim [[more\|morima]] i [[ocean]]ima svih [[klima\|klimatskih]] područja. == Osobine == Sve imaju neobično oblikovan [[kljun]] sastavljen od više uskih uzdužnih rožnatih dijelova. Na kljunu imaju završetak nosa u obliku dvije cjevčice (što im je i donijelo ime "cjevonoske", odnosno "cjevonosice") koje služe za izlučivanje [[sol]]i iz morske vode koju uzmu zajedno s ~~vodom koju piju~~hranom. Osim toga, neke vrste mogu kroz te cijevčice poprskati potencijalnog napadača jednom uljnatom tekućinom vrlo ružnog mirisa što ga zbuni i odvrati od napada dovoljno dugo, da se ptica skloni. Time se često služe mladunci dok su još bespomoćni u gnijezdu. Za bubnjavke su osim toga tipični kratak vrat, kratak rep i kratke noge. Prednja tri prsta su međusobno spojena [[plivaća kožica\|plivaćim kožicama]]. Mnoge vrste iz skupine bubnjavki imaju, osim toga, duga i uska [[krilo\|krila]]. Među najpoznatije spada svakako [[albatros lutalica]] koji sa svojim rasponom krila od preko tri metra ima najveći raspon krila od svih [[morske ptice\|morskih ptica]]. Bubnjavke su izvrsno prilagođene dugotrajnom, ustrajnom letenju. One mogu prijeći vrlo velike udaljenosti kao i podnijeti vrlo jake [[oluja\|oluje]]. Velike vrste, kao [[albatrosi]] pretežno [[jedrenje\|jedre]] i pri tome koriste uzlazne zračne struje nad [[val]]ovima. [[~~Lastavice~~Zdepaste burnice]], koje isto spadaju u red bubnjavki, koriste pri letenju i lepršanje i jedrenje. == Ponašanje == Bubnjavke se najčešće gnijezde u velikim [[kolonija (zoologija)\|kolonijama]]. Pojedine kolonije mogu brojati i do milijun parova. Većina vrsta se svake godine vraća na gniježđenje na isto mjesto, gdje se pari s istim partnerom ([[monogamija\|monogamne]] su). Ženka polaže uvijek samo jedno [[jaje]]. Neke vrste grade prava [[gnijezdo\|gnijezda]], dok druge koriste jednostavno udubljenje u zemlji ili pukotinu u stijeni. Hrane se [[ribe\|ribama]], [[glavonošci]]ma i [[meduze\|meduzama]]. Mladunčad se hrani vrlo hranjivim [[želudac\|želučanim]] [[ulje]]m koje se nakon [[probavljanje\|probavljanja]] hrane zadržava u želucu roditelja koji to mogu i duže vrijeme zadržavati u želucu. Redak 37: Unutar ovog reda razlikuju se četiri porodice: * [[Albatrosi]] ''([[Diomedeidae]])'' * [[Burnice]]<ref name="E">Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža, Zagreb, 2000. ISBN 953-6036-32-0 </ref>, [[Burnjaci]]<ref>Životinje, velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., drugo izdanje, ISBN 953-196-088-7</ref> ''([[Pelecanoididae]])'' * [[Burnice-ronci]] ''([[Pelecanoididae]])'' * [[~~Lastavice~~Zdepaste burnice]]<ref name= "E"/> ''([[Hydrobatidae]])'' * [[Zovoji]] (Burnice) ''([[Procellariidae]])'' ==Izvori== {{izvori}} ==Drugi projekti==

Cjevonosnice: razlika između inačica