Inačica od 25. kolovoza 2009. u 17:43 uredi Ex13 (razgovor \| doprinosi) 12.965 edits m - kategorija "Hrvatska povijest 1527.-1790."; + kategorija "Hrvatski književnici" (HotCat) ← Starija izmjena		Inačica od 18. rujna 2009. u 11:04 uredi ukloni ovu izmjenu Silverije (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 8.118 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 6: Katarina Zrinska je isto kao u očinskoj kući i u kući svoga muža imala na raspolaganju bogatu knjižnicu. U [[Ozalj\|Ozlju]] je [[1660.]] godine napisala molitvenik "''Putni tovaruš''", a zatim ga tiskala u Mlecima i darovala pavlinu Ivanu Belostencu. Katarina i Petar imali su četvero djece: [[Ivan Antun Zrinski\|Ivana IV. Antuna Baltazara]] (26. kolovoza 1654. – 11. studenog 1703.), [[Jelena Zrinska\|Jelenu]] (1643. – 18. veljače 1703.), Juditu Petronelu (1652. – 1699.), Auroru Veroniku (1658. – 19. siječnja 1735.). Ivan IV. Antun nakon sloma urote morao je prihvatiti prezime Gnade. Nakon kraće vojničke karijere bio je osumnjičen za veleizdaju, zatvoren u Ratteburgu u [[Tirol]]u i Schlossbergu u [[Graz]]u, gdje je proveo 20 godina i umro duševno poremećen. Jelena se udala u [[Mađarska\|Mađarsku]] za Franju Rákóczija, [[Transilvanija\|erdeljskog]] kneza, a drugi put kao udovica za Emerika (Mirka) Thökölyja. Judita Petronela i Aurora Veronika završile su život u samostanima. Judita Petronela bila je opatica Sv. Klare u [[Zagreb]]u, a Aurora Veronika opatica uršulinka u Celovcu. Odlučno je podržavala protuhabsburšku politiku svoga supruga i u vrijeme [[Zrinsko-frankopanska urota\|Zrinsko-frankopanske urote]] obavljala je povjerljive misije. Spisi suvremenika, nastali nakon gušenja urote, prikazuju je kao njezina začetnika i pokretača. Slomom urote dospjela je u nemilost [[beč]]koga dvora, a prilikom istrage svu je krivnju preuzela na sebe.

Ana Katarina Zrinski: razlika između inačica