Povijest Sjedinjenih Američkih Država: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: mwl:Stória de ls Stados Ounidos de la América |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 23:
Razvoj poljoprivrede na američkom jugu je doprinosio povećanju britanskih izvoznih viškova, a ne razvoju domaće [[tekstil]]ne industrije. Englezi su dovodili [[rob]]ove iz Afrike da rade na plantažama pamuka. Proizvodnja [[pamuk]]a je bila jeftina, a pamuk se nije prerađivao nego se u sirovom stanju izvozio u Englesku i tako je ona mogla izrađivati jeftinu tkaninu koju je izvozila u prekooceanske zemlje. Izvozom robovske radne snage, uvozom pamuka i izvozom pamučne tkanine, Engleska je jačala svoju svjetsku ekonomsku moć i financijsku prevlast u svijetu. Ekonomska [[dominacija]] je postajala sve očitija i izazvala je državnike i ekonomiste u zemljama koje su sa zakašnjenjem stupale na međunarodnu pozornicu. [[Britansko Carstvo]] održalo svoju moć sve do početka 20. stoljeća, a u međuvremenu su se oni koji su "kasnili" neprimjetno pretvarali u velike ekonomske sile.
== Rat za neovisnost ==
[[Datoteka:Grand Union Flag.svg|mini|[[Zastava Sjedinjenih Američkih Država|''Velika zastava Unije'']], prva zastava pobunjenih Amerikanaca]]
[[Ekonomija]] se zasniva na poljoprivredi, posebno na jugu gdje na [[plantaže|plantažama]] rade Crnci dovedeni kao roblje iz [[Afrika|Afrike]], dok su Indijanci potisnuti na Zapad. Sukobljavanje [[Francuska|francuskih]] i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjim ratom]] (1756.-1763.) koji završava mirom u [[Pariz]]u i pobjedom Velike Britanije.
Neugrožene od Francuza i Indijanaca kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zamlji. Pokušaj Velike Britanije da fiskalnim i restriktivnim mjerama zakoči njihov ekonomski rast izazvao je snažan otpor kolonista. Do organizirane pobune dolazi 1773. kada britanska vlada daje monopol [[Britanska Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijskoj kompaniji]] na uvoz čaja. Američki kolonisti odgovaraju na to bacanjem čaja s britanskog broda u [[Boston]]u ([[Bostonska čajanka]]).
Kolonije su sazvale [[Kontinentalni kongres]] (1774., [[Philadelphia]]), 1775. povele rat ([[Američki rat za neovisnost]]). 4. srpnja 1776. [[Kongres]] je objavio [[
Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. [[Dubrovačka Republika]] prva je država u svijetu, koja je priznala [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[1783]]. godine.
Line 37 ⟶ 36:
== Građanski rat ==
[[Datoteka:Battle of Gettysburg, by Currier and Ives.png|mini|[[Bitka kod Gettysburga]] 1863., bila je prekretnica u Američkom građanskom ratu u korist Sjevera]]
Već u početku iskristalizirale su se dvije političke stranke: [[federalisti]] (pristaše centralizacije, predstavnici krupnog kapitala, probritanska politika, A. [[Hamilton]]) i [[antifederalisti]] (suverenost saveznih država, širi demokratski slojevi, Thomas Jefferson). Za predsjednika [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] (1801.-09.) SAD su značajno povećale teritorij kupnjom 1803. Louisiane od Francuza. Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je [[Anglo-američki rat|"''Drugim ratom za nezavisnost''"]] (1812.-1814.). Za predsjednika [[James Monroe|Jamesa Monroea]] kupljena je Florida od Španjolaca i proglašena je ''[[Monroeva doktrina]]''. ▼
Aneksija [[Teksas]]a 1845. izazvala je [[Američko-meksički rat|rat s
▲Već u početku iskristalizirale su se dvije političke stranke: [[federalisti]] (pristaše centralizacije, predstavnici krupnog kapitala, probritanska politika, A. [[Hamilton]]) i [[antifederalisti]] (suverenost saveznih država, širi demokratski slojevi, Thomas Jefferson). Za predsjednika [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] (1801-09) SAD su značajno povećale teritorij kupnjom 1803. Louisiane od Francuza. Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je ratom (1812.-1814.). Za predsjednika [[James Monroe|Jamesa Monroea]] kupljena je Florida od Španjolaca i proglašena je ''[[Monroeva doktrina]]''.
Razlike između industrijskog [[Sjever SAD-a|Sjevera]] i poljoprivrednog [[Jug SAD-a|Juga]] sve više jačaju, a kulminiraju izborom [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]], protivnika [[ropstvo|ropstva]], za predsjednika 1860. Južne države se otcjepljuju te osnivaju [[
▲Aneksija [[Teksas]]a 1845. izazvala je rat s [[Meksiko|Meksikom]] (1845-48) nakon čega SAD povećavavaju teritorij [[Novi Meksiko|Novim Meksikom]] i [[Kalifornija|Kalifornijom]], proširivši se do [[Tihi ocean|Tihog oceana]].
1867. SAD kupuju od [[Rusija|Rusije]] [[
▲Razlike između industrijskog [[Sjever|Sjevera]] i poljoprivrednog [[Jug|Juga]] sve više jačaju, a kulminiraju izborom [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]], protivnika [[ropstvo|ropstva]], za predsjednika 1860. Južne države se otcjepljuju te osnivaju [[Konfederacija|Konfederaciju Američkih Država]] te počinje [[Američki građanski rat]] (1861.-1865.). Ropstvo je ukinuto 1863., a rat završava pobjedom Sjevera ujedinenog u [[Unija|Uniju]]. Na Jugu iako formalno slobodni, [[Crnci]] postaju žrvte [[rasizam|rasističke]] diskriminacije ([[Ku-Klux-Klan]]).
▲1867. SAD kupuju od [[Rusije]] [[Aljasku|Aljasku]] za 7.2 milijuna dolara. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaju prva indusrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898.) anektirale su [[Havaji|Havaje]], [[Portoriko]], [[Filipini|Filipine]], učvrstile se na [[Kuba|Kubi]] i nametnule ''politiku otvorenih vrata'' [[Kina|Kini]].
Imperijalizam osobito dolazi do izražaja za predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]], koji provodi politiku "velike batine" (''big stick'') intervenirajući u cijelom nizu država [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Otvaranjem [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] 1914. SAD postaju istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna.
== Dva svjetska rata ==
U [[I. svjetski rat|I. svjetskom ratu]] isprva neutralne postaju arsenal oružja i sirovina za sile [[Antanta|Antante]]. Izazvane podmorničkim ratom 1917. ulaze u rat te pridonose pobjedi Antante. Za predsjednikovanja [[Woodrow Wilsom|Woodrowa Wilsona]] (1913-21) imaju odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Odbivši pristupiti [[Liga naroda|Ligi naroda]] provode izolacionističku politiku.
Snažan gospodarski rast i blagostanje poratnih godina prekida 1929. godine [[Velika gospodarska kriza]] (1929.-39.). Posljedice krize (oko 10 milijuna nazaposlenih) počinje ublažavati presjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] (1933.-45.) politikom [[New Deal|New Deala]] i reformama na području privrede, radničkog zakonodavstva i financija; s njim prestaje izolacionizam SAD-a. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su [[Haiti]], [[Nikaragva]] i Kuba, priznata neovisnost Filipina.
Uočivši opasnost koja svijetu prijeti od [[
SAD imaju odlučujuću ulogu u likvidaciji osovinskih snaga u Sjevernoj Africi, invaziji Italije i otvaranju druge fronte u [[Normandija|Normandiji]] te u operacijama na [[Pacifik]]u. Stvorivši [[atomska bomba|atomsku bombu]] upotrebljavajuje protiv Japana i prislile ga na kapitulaciju. SAD sudjeluju na konferencijama za uređenje poslijeratnog svijeta i u stvaranju [[UN]]-a.
== Do pada komunizma ==
Iz II. svjetskog rata izlaze sa znatno uvećanim gospodarskim potencijalima. Svojim se utjecajem koriste za pružanje vojne ([[Trumanova doktrina]], 1947.) i ekonomske ([[Marshallov plan]] 1948.-1952.) pomoći europskim zemljama. Bitan su čimbenik stvaranja [[NATO]]-a (1949). Pomažu [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] (1950.-1953.). Predsjedika [[Hary Truman|Haryja Trumana]] (1945.-1953.) zamjenjuje na položaju [[Dwight Eisenhower]] (1953.-1961). 1959. [[Aljaska]] i
Za predsjedništva [[John Fitzgerald Kennedy|Johna Fitzgeralda Kennedyja]] (1961.-1963.) naglašena je potreba rješavanja problema ravnopravnosti crnaca. Također [[Kubanska kriza|Kubanska kriza]] 1962.
▲Iz II. svjetskog rata izlaze sa znatno uvećanim gospodarskim potencijalima. Svojim se utjecajem koriste za pružanje vojne ([[Trumanova doktrina]], 1947.) i ekonomske ([[Marshallov plan]] 1948.-1952.) pomoći europskim zemljama. Bitan su čimbenik stvaranja [[NATO]]-a (1949). Pomažu [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] u [[Korejski rat|Korejskom ratu]] (1950.-1953.). Predsjedika [[Hary Truman|Haryja Trumana]] (1945.-1953.) zamjenjuje na položaju [[Dwight Eisenhower]] (1953.-1961). 1959. Aljaska i Hawaji postaju državama SAD-a.
U srpnju 1969. američki astronauti [[Niel Armstrong]] i [[Edwin Aldrin]] bili su prvi ljudi koji su stupili na Mjesec. Od 1969. predsjednik je [[Richard Nixon]]. [[Rat u Vijetnamu]] okončan je početkom 1973. Posjetom Nixona [[Peking|Pekingu]] okončano je razdoblje zategnutosti odnosa SAD-a i [[NR Kine]]. Nakon trijumfalne pobjede na predsjedničkim izborima 1972. Nixon se ubrzo suočava s ostavkom potpredsjednika [[Spiro Agnew|Spira Agnewa]] (1973.) zbog financijskog skandala te s [[Afera Watergate|aferom Watergate]], zbog koje je prisiljen na ostavku (1974.). Do kraja mandata predsjednik je [[Gerald Ford]]. ▼
▲Za predsjedništva [[John Fitzgerald Kennedy|Johna Fitzgeralda Kennedyja]] (1961.-1963.) naglašena je potreba rješavanja problema ravnopravnosti crnaca. Također [[Kubanska kriza|Kubanska kriza]] 1962. Nakon atentata u [[Dallas|Dallasu]] predsjednikom postaje [[Lyndon Baines Johnson]] za vrijeme čije administracije (1963.-1969.) dolazi do američke vojne intervencije u [[Vijetnam|Vijetnamu]] i u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]].
▲U srpnju 1969. američki astronauti [[Niel Armstrong]] i [[Edwin Aldrin]] bili su prvi ljudi koji su stupili na Mjesec. Od 1969. predsjednik je [[Richard Nixon]]. [[Rat u Vijetnamu]] okončan je početkom 1973. Posjetom Nixona [[Peking|Pekingu]] okončano je razdoblje zategnutosti odnosa SAD-a i [[NR Kine]]. Nakon trijumfalne pobjede na predsjedničkim izborima 1972. Nixon se ubrzo suočava s ostavkom potpredsjednika [[Spiro Agnew|Spira Agnewa]] (1973.) zbog financijskog skandala te s [[Afera Watergate|aferom Watergate]], zbog koje je prisiljen na ostavku (1974). Do kraja mandata predsjednik je [[Gerald Ford]].
Na izborima 1976. pobjeđuje demokrat [[Jimmy Carter]]; SAD posreduju u [[izraelsko- egipatski mirovni dogovor|izraelsko- egipatskim mirovnim dogovorima]] u [[Camp David|Camp Davidu]], 1978., uspostavljaju diplomatske odnose s Kinom (1979.). Sovjetska intervencija u [[Afganistan|Afganistanu]] (prosinac, 1979.), pad Šahova režima u [[Iran|Iranu]] i kriza oko talaca u [[Taheran|Teheranu]] (1979.-1980.), slabe američke pozicije i autoritet oredsjednika Cartera na izborima 1980. dovodi na vlast republikanca [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]]. I dalje se zaoštravaju odnosi sa [[SSSR]]-om (program ''[[Rat zvjezda]]''), pokušava se srušiti režim M. [[Gadafi|Gadafija]] u [[Libija|Libiji]].
Line 71 ⟶ 68:
== Suvremeno doba ==
1992. na izborima pobjeđuje [[William Clinton]]. Od 1994. SAD se angažiraju u rješavanju sukoba na prostoru bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]; potkraj 1995. posreduju u zaključenju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Nakon raspada SSSR-a SAD postaju jedina svijetska velesila. 1992. vojno interveniraju protiv Iraka ([[Zaljevski rat]]), nakon iračke okupacije [[Kuvajt|Kuvajta]]. 1999. predvode NATO-ve napade na [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviju]] radi rješenja [[Kosovska kriza|Kosovske krize]].
| |||