Inačica od 3. listopada 2009. u 23:43 uredi 89.146.144.166 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 3. listopada 2009. u 23:45 uredi ukloni ovu izmjenu Wutsje (razgovor \| doprinosi) 71 edit m Uklonjena promjena suradnika 89.146.144.166, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MelancholieBot Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:ReligijneSymbole.svg\|mini\|Simboli nekih religija<br>1. red [[Kršćanstvo]], [[judaizam]], [[hinduizam]]<br>2. red [[Islam]], [[budizam]], [[šintoizam]]<br>3. red [[Sikhizam]], [[baha'i]], [[džainizam]]]] Islam, krišćanstvo, judaizam, hinduizam i sve druge religije postoje kao barijere osobnom i društvenom razvoju. jer svaka zagovara zatvoreni pogled na svijet. I ovo ograničeno shvaćanje da posjeduju znanje je potpuno nemoguće u svemiru koji se širi. Ipak, religija je uspjela u gašenju samosijesti o tom širenju. Religija ugraðuje psihološku distorziju, tako što odreðuje sudbinu svojim sljedbenicima, gdje logika i nove informacije se odbacuju u korist tradicionaliziranih zastarjelih vjerovanja. Koncept boga, je zapravo metod objašnjenja prirode stvari. Za većinu osoba '''religija''' je [[organizacija\|organizirani]] sustav [[vjera\|vjerovanja]] i [[bogoslužje\|bogoslužja]] koje stavljaju [[Bog\|Boga]] u središte. ~~''<blockquote style="border: 1px solid blue; padding: 2em;">~~ Nekada davno, ljudi nisu znali dovoljno o tome kako se stvari dogaðaju, kako priroda funkcionira. Tako da su izmislili svoje male priče, i stvorili boga po njihovom obliku. Tip koji se naljuti kada se ljudi ne ponašaju lijepo. On stvara poplave, i potrese, i ono kažu da je to djelo boga. Kratak osvrt na Zaglupljujuću povijest religije otkriva da su čak fundamentalni mitovi stvoreni kulminacijom i razvijani pod raznim uticajima kroz vrijeme. ~~</blockquote>''~~ Za neke druge pak religija označava vjerovanje u veći broj bogova a postoje i osobe koje ne posjeduju neku tradicionalnu vjeru ili religiju već prakticiraju neku vrst vjerovanja na svoj osobni način, nevezano od organiziranih religija. Ipak većina [[Zemlja\|zemaljskog]] stanovništva vjeruje da je nekakva vrhunaravna sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima bar donekle utjecaj i na život pojedinaca. Svaka religija podrazumijeva više ili manje jednostavno učenje koje se odnosi na svrhu i podrijetlo svega postojećeg. U današnje vrijeme religija je sistematizirana na primitivne religije: [[animizam]] i [[supernaturalizam]] te svjetske religije: [[teizmi]] i [[sustavi apstraktnih vjerovanja]] ([[taoizam]], [[budizam]]). ~~== POGREŠNO TUMAČENJE RELIGIJE ==~~ Organizacije koje se javljaju unutar religije su: crkva, sekte, denominacija i kult. Sunce. Unatrag 10.000 godina povijest je prebogata rezbarijama i zapisima koje odražavaju ljudsko obožavanje i poštovanje prema ovom nebeskom tijelu. I lako je razumijeti zašto je to tako jer je Sunce svakoga jutra vraćalo čovjeku vidljivost, toplinu i sigurnost spašavajući ga od hladnoće, tame, i predatorima ispunjene noći. Sve stare kulture su to znale. Isto tako, te stare kulture su znale i za zvijezde. Praćenje zvijezda omogućilo im je da prepoznaju i očekuju dogaðaje koji se ponavljaju u dugim vremenskim periodima, kao što je pun mijesec i njegovo pomračenje. Većinska religija u [[Hrvatska\|Republici Hrvatskoj]] je [[katoličanstvo]]. Znak zodijaka, jedan od najstarijih konceptualnih prikaza u ljudskoj povijesti. On odražava figurativnu putanju Sunca koje prolazi kroz 12 velikih sazviježða tokom jedne godine. Takoðer odražava i 12 mjeseci u jednoj godini, 4 godišnja doba, sunčeve prekretnice i ravnodnevnice. Sunce je, sa svojim karakteristikama održavaoca i spasioca života, personificirano predstavom nevidljivog stvaraoca ili Boga. Božije Sunce. Svijetlost svijeta. Spasioc ljudske vrste. == Teorije i nastanak religija == Postoje tri osnovne grupe teorija religije. Prema prvoj, religija je izum jedne (obično vladajuće) grupe ljudi kao sredstvo zaštite privilegija iste te grupe ljudi. Prema drugoj grupi teorija, religija je trajna egzistencijalna karakteristika ljudskog bića, a prema trećoj grupi teorija, religija je samo ljudska sklonost k sujevjerju proizašla iz nedovoljnog poznavanja prave prirode stvari. Prvi oblici religije javljaju se još u prvobitnoj ljudskoj zajednici kao posljedica čovjekovog shvaćanja da se mnoge stvari u prirodi događaju i bez njegove volje i da on na te pojave ne može utjecati niti ih kontrolirati. Takve pojave su npr. [[suša\|suše]], [[poplava\|poplave]], [[munja\|munje]], [[grom]]ovi i slično. Tako je čovjek saznao o postojanju viših sila, te su u njegovom umu nastali prvi oblici “bogova” koji su simbolizirali jedinstvene moći koje vladaju čovjekovim postojanjem. Čovjek je nastojao ove više sile umilostiviti [[molitva]]ma i žrtvovanjem. ~~== PAKAO I RAJ ==~~ === Podjela === Zahvaljujući drevnim egipatskim hijeroglifama danas znamo mnogo o ovom solarnom mesiji. Na primer, Horus - što znači Sunce ili svijetlost - imao je neprijatelja koji se zvao Set. Set je bio personifikacija tame ili noći. Metaforički, Horus bi svakoga jutra dobijao bitku protiv Seta dok bi uvečer Set pobjeðivao Horusa i slao ga u podzemni svijet. Važno je razumjeti da mrak protiv svijetlosti, ili dobro protiv zla, predstavlja jedno od najzastupljenijih mitoloških dualiteta, prisutnih i danas na raznim nivoa. Postoje dvije vrste religija: [[politeizam\|politeističke]] religije i [[monoteizam\|monoteističke]] religije. Za politeističke religije karakteristično je vjerovanje u više bogova, različita božanstva koja vladaju različitim dijelovima prirode i ljudskog djelovanja. Politeizam je karakterističan za stare, poganske religije. Politeističke religije su više ritualne i obredne nego teorijske, no često se sporije šire od monoteističkih religija. Najznačajnije stare religije su bile politeističke ([[egipatska mitologija\|egipatska]], [[grčka mitologija\|grčka]], [[rimska mitologija\|rimska]], [[nordijska mitologija\|nordijska]]). Gotovo svi narodi [[Europa\|Europe]] su prije primanja [[kršćanstvo\|kršćanstva]] bili politeisti. Iako su politeističke religije po nastanku starije od monoteističkih, danas su gotovo iščezle (izuzetak su [[hinduizam]] i [[pleme]]nske religije). Uloga Isusa, literarnog i astrološkog hibrida, je najeksplicitniji plagijat egipatskog Boga Sunca Horusa. Na primjer, na zidovima Luksorskog hrama u Egiptu postoje urezane glife stare 3500 godine. koje prikazuju blagovijesti, bezgrešno začeće, roðenje i poklonjenje Horusu. Slike počinju javljanjem djevici Isis da će začeti Horusa, nastavljaju se Neitom, Svetim Duhom, koji oploðuje djevicu i konačno djevičinim poroðajem, i poklonjenjem. Isto kao i priča o Isusovom ezgrešnom začeću. U stvari, literarne sličnosti izmeðu egipatske religije i Krsćanstva su nevjerovatne. U stvari, egipatska religija je vjerovatno glavni temelj Judeo-Kršćanske vjere. Krštenje, zagrobni zivot, Božji sud, majka djevica, uskrsnuće, raspeće, zavjetni kovčeg, obrezivanje, spasioci, sveti sabor, veliki potop, Uskrs, Božić, Pasha i mnogi, mnogi drugi... Svi su obolježja egipatskih ideja... ''Ti ljudi stvarno vjeruju da je svijet star 12.000 godina. Majke mi! Pitao sam jednog od tih tipova. Fosili dinosaurusa?! A on kaže: "Fosili dinosaurusa? Njih je postavio Bog radi iskušenja naše vjere."'' Za monoteističke religije je karakteristično obožavanje jednog boga, i to je osnovna razlika u odnosu na politeističke religije. Druga važna razlika između politeističkih i monoteističkih religija je u tome što su politeističke religije najčešće narodne religije, dok su monoteističke religije nadnacionalne i univerzalne (izuzetak je [[judaizam]]) i u načelu se ne ograničavaju na jedno [[pleme]], [[narod]] ili [[država\|državu]]. ~~----~~ U svim monoteističkim religijama mogu se naći izvjesne zajedničke karakteristike. Prva zajednička karakteristika je već spomenuti univerzalni, nadnacionalni karakter, druga je da su sve monoteističke religije otkrivene, a to znači da su ih osnovali i utemeljili [[prorok\|proroci]], treća je da su sve monoteističke religije su soterološke (grčki: soter - spasitelj) što znači da je prorok također spasitelj, izbavitelj naroda, a četvrta zajednička karakteristika je da sve monoteističke religije, stavljajući duhovno iznad materijalnog i tjelesnog, čak proglašavajući nagone i strasti zlim. ===Biblija nije ništa drugo nego astroteološki literarni hibrid kao i gotovo svi religijski mitovi prije nje. Nadalje, da li postoji i jedan nebiblijski povijesni dokaz o čovjeku koji je živio pod imenom Isus, od majke Marije, koji je putovao sa svojih 12 sljedbenika, lječivši bolesne, i slično? Postoji veoma mnogo povjesničara koji su živjeli u ili oko mediteranskih zemalja toga doba, bilo kao Isusovi suvremenici ili nedugo poslije njega. Koliko tih povijesničara dokumentira takvu osobu? Niti jedan. === === Molitva === ~~----~~ {{glavni\|Molitva}} Molitva je uspostavljanje odnosa s oblikom duhovnoga bića i pretpostavlja postojanje transcendentalne sile koja čovjeka nadilazi u svakom pogledu, k kojom on može stupiti u komunikaciju. No, kod primitivnog i površnog poimanja religije, posebno kod prirodnih naroda, postoji opasnost da čovjek svoje želje smatra mjerilom božanske snage. Moliti znači razgovarati s duhovnim bićem i zadržavati se s njim, iznositi svoja razmišljanja i osjećaje i slično. Među najpoznatijim molitvama su: kršćanska molitva [[Oče naš]], koju je prvi molio [[Isus Krist]], [[katoličanstvo\|katoličke]] molitve [[Zdravo Marijo]], [[Slava Ocu]], [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje]], pravoslavna molitva [[Kyrie]], islamska molitva Tekbir: Allahu ekber, Alah akbar = Bog je velik i budističke mantre. "Kršćanska religija je parodija na obožavanje Sunca, u kojoj su umjesto Sunca postavili čovjeka po imenu Krist, obožavajući ga na isti način kao što su nekada obožavali Sunce." Ne želimo nikog povrijediti, ali želimo biti činjenično točni i akademski ispravni u onome što razumjemo i znamo da je istina. Kršćanstvo jednostavno nije utemeljeno na istini. Nalazimo da Kršćanstvo u stvari nije ništa više nego rimljanska priča politički motivirana. U stvarnosti Isus je bio solarno božanstvo gnostičke kršćanske sekte. I kao i ostali poganski bogovi bio je mitska figura. Političke strukture su bile te koje su htjele da historiziranjem Isusa ostvare društvenu kontrolu. 325. godine rimski car Konstantin je sazvao Prvi sabor u Nikeji. Upravo na tom skupu su ustanovljene, politički motivisane, kršćanske doktrine. I tako je počela duga povijest kršćanskih krvoprolića i duhovne prevare. U sljedećih 1600 godina Vatikan je zadržao svoj politički stisak oko europskog vrata donoseći tako radosna vremena kao što je Mračno doba zajedno sa prosvetljujućim dogaðajima kao što su Križarski ratovi i Inkvizicija. === Žrtva === Kršćanstvo je, zajedno sa svim ostalim teističkim sistemima vjerovanja, prevara ovog doba. Ono služi da odvoji vrste od prirodnog svijeta, kao i jedne od drugih. Ono podupire slijepo potčinjavanje vlasti. Ono umanjuje ljudsku odgovornost pod izgovorom da "Bog" upravlja svime, tako opravdavajući užasne zločine počinjene u ime božanskog dijela. I ono najvažnije, daje moć onima koji znaju istinu a, koristeći mit, manipulira i kontrolra čitavim društvom. Religiozni mit je najmoćniji izum ikad smišljen i služi kao psihološko tlo na kojem mogu bujati svi ostali mitovi. U jednom dubljem kontekstu, u religioznom smislu, mit služi kao priča koja usmjerava i mobilizira ljude. Pažnja nije usmjerena na odnos priče prema stvarnosti, već na njenoj funkciji. Priča ne može funkcionirati, ukoliko neka zajednica ili narod u nju ne veruje. {{glavni\|Mit#Žrtva}} [[Žrtva]] je poseban oblik religioznog očitovanja odnosa prema Bogu ili božanstvu u kontekstu prinošenja dara. Dar je u najčistijem obliku izraz ljubavi, koja uključuje njezino uzvraćanje. Kod primitivnih oblika žrtvovanja čovjek može vjerovati da Boga može prisvojiti za sebe, potkupiti, kao što je moguće kod ljudi. Umjesto žrtvovanja Bogu čovjek može pred ljudima slaviti svoju veličinu. Smisao žrtvovanja na neki način sastoji se u tome da izrazi čovjekovu spremnost da Bogu/božanstvu daruje nešto što je njemu posebno važno, sveto, kao zalog otvorenosti prema drugoj, božanskoj stvarnosti i zahvalnosti za vlastito postojanje sreće. Svako udaljavanje od autentičnog pojma žrtve kao susreta s Bogom, i to osobnim, pretvara to žrtvovanje u [[magija\|magijske]] čini, koje gube strahopoštovanje i pred Bogom i pred čovjekom, što u nekim primitivnim narodima vodi do žrtvovanja čovjeka. == Najveće svjetske religije == * [[kršćanstvo]] (oko 2,1 milijardi vjernika) * [[islam]] (oko 1,5 milijardi vjernika) * [[hinduizam]] (oko 900 milijuna vjernika) * [[kineska tradicionalna religija]] (oko 300 milijuna vjernika) * [[budizam]] (oko 500 milijuna vjernika) * narodne (etničke, tradicionalne) religije (oko 300 milijuna vjernika) * afričke tradicionalne religije (oko 100 milijuna vjernika) * [[sikizam]] (oko 20 milijuna vjernika) * [[spiritizam]] (oko 15 milijuna vjernika) * [[judaizam]] (oko 14 milijuna vjernika) * [[bahai]] (oko 7 milijuna vjernika) * [[jainizam]] (oko 4,2 milijuna vjernika) * [[Cao Dai]] (oko 4 milijuna vjernika) * [[shinto]] (oko 3 milijuna vjernika) * [[Tenrikyo]] (oko 2 milijuna vjernika) * [[neopoganizam]] (oko milijun vjernika) * [[univerzalizam]] (oko 800,000 vjernika) * [[rastafarijanizam]] (oko 600,000 vjernika) == Vidi još == [[Katoličanstvo u Hrvata]] [[Kategorija:Religija]] <!-- internacionalni linkovi --> {{Link FA\|vi}} {{Link FA\|ca}} {{Link FA\|sco}} [[ace:Agama]] [[af:Religie]] [[als:Religion]] [[an:Relichión]] [[ar:دين]] [[arc:ܬܘܕܝܬܐ]] [[ast:Relixón]] [[ay:Yupaychäwi]] [[az:Din]] [[bar:Religion]] [[bat-smg:Viera]] [[be:Рэлігія]] [[be-x-old:Рэлігія]] [[bg:Религия]] [[bm:Diinɛ]] [[bn:ধর্ম]] [[br:Relijion]] [[bs:Religija]] [[ca:Religió]] [[ceb:Relihiyon]] [[cs:Náboženství]] [[csb:Religijô]] [[cv:Тĕн]] [[cy:Crefydd]] [[da:Religion]] [[de:Religion]] [[diq:Din]] [[el:Θρησκεία]] [[en:Religion]] [[eo:Religio]] [[es:Religión]] [[et:Religioon]] [[eu:Erlijio]] [[fa:دین]] [[fi:Uskonto]] [[fo:Átrúnaður]] [[fr:Religion]] [[fur:Religjon]] [[fy:Religy]] [[ga:Creideamh]] [[gan:宗教]] [[gl:Relixión]] [[ha:Addini]] [[hak:Chûng-kau]] [[he:דת]] [[hi:धर्म]] [[ht:Relijyon]] [[hu:Vallás]] [[hy:Կրոն]] [[ia:Religion]] [[id:Agama]] [[ie:Religion]] [[io:Religio]] [[is:Trúarbrögð]] [[it:Religione]] [[ja:宗教]] [[jbo:lijda]] [[jv:Agama]] [[ka:რელიგია]] [[kab:Ajjed]] [[kg:Lukwikilu]] [[kl:Upperisarsiorneq]] [[kn:ಧರ್ಮ]] [[ko:종교]] [[ku:Ol]] [[kw:Kryjyans]] [[ky:Дин]] [[la:Religio]] [[lad:Relijion]] [[lb:Relioun]] [[li:Religie]] [[lij:Religion]] [[lo:ສາດສະໜາ]] [[lt:Religija]] [[lv:Reliģija]] [[mhr:Юмынйӱла]] [[mk:Религија]] [[ml:മതം]] [[mn:Шашин]] [[mr:धर्म]] [[ms:Agama]] [[mt:Reliġjon]] [[mwl:Religion]] [[nah:Teōmatiliztli]] [[nap:Religgione]] [[nds:Religion]] [[nds-nl:Geleuf]] [[new:धर्म]] [[nl:Religie]] [[nn:Religion]] [[no:Religion]] [[nov:Religione]] [[oc:Religions]] [[os:Дин]] [[pa:ਧਰਮ]] [[pi:धम्म]] [[pih:Rilijin]] [[pl:Religia]] [[pms:Religion]] [[ps:مذهب]] [[pt:Religião]] [[qu:Iñiy]] [[rm:Religiun]] [[ro:Religie]] [[ru:Религия]] [[sa:धर्म]] [[sah:Итэҕэл]] [[sc:Religione]] [[scn:Riliggiuni]] [[sco:Releegion]] [[sh:Religija]] [[simple:Religion]] [[sk:Náboženstvo]] [[sl:Religija]] [[sn:Chitendero]] [[so:Diin]] [[sq:Feja]] [[sr:Религија]] [[ss:Lukholo]] [[stq:Religion]] [[sv:Religion]] [[sw:Dini]] [[szl:Religijo]] [[ta:சமயம்]] [[te:మతము]] [[tg:Дин]] [[th:ศาสนา]] [[tl:Pananampalataya]] [[tpi:Lotu]] [[tr:Din]] [[uk:Релігія]] [[uz:Din]] [[vec:Rełijon]] [[vi:Tôn giáo]] [[vo:Rel]] [[wa:Rilidjons]] [[war:Relihiyon]] [[wo:Bunt:Diine]] [[yi:רעליגיע]] [[zea:Religie]] [[zh:宗教]] [[zh-min-nan:Chong-kàu]] [[zh-yue:宗教]]

Religija: razlika između inačica