Jakov Gotovac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: pl:Jakov Gotovac |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 21:
Za svoja vokalna djela, Gotovac je uzimao najviše narodne tekstove. Stihovi iz narodne [[lirika|lirike]] i [[epika|epike]] našli su u njemu izvanrednog tumača, umjetnika koji je znao ne samo tonovima ocrtati njihov sadržaj, nego i muzičkim sredstvima podati potrebno raspoloženje i dočarati sredinu. Uz folklorna obilježja, Gotovac je u svoja dijela unio i mediteransku raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u operama.
Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni [[obred]] ''Koleda'' ([[1925]].) i ''Simfonijsko kolo'' ([[1926]].), uz koje treba još spomenuti scensku glazbu za [[Ivan Gundulić|Gundulićevu]] ''Dubravku'' ([[1926]].) i romantičnu narodnu operu [[Morana (opera)|Morana]] ([[1930]].). Iduća etapa u Gotovčevom opernom stvaralaštvu je njegova komična narodna opera ''[[Ero s onoga svijeta]]'' ([[1935]].) koja je obišla više od 80 europskih muzičkih pozornica i izvođena je na devet jezika.
U književno vrijednom libretu [[Milan Begović|Milana Begovića]], Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru arhitektonski izrađene cjeline mogao slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i [[humor]]. Opus Jakova Gotovca još sadrži opere ''[[Mila Gojsalića]]'' ([[1951]].), ''[[Dalmaro]]'' ([[1958]].) i ''Stanac'' ([[1959]].), više orkestarskih dela, zborskih kompozicija i solo pjesama.
| |||