Gvozdansko: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ex13bot (razgovor | doprinosi)
m bot mijenja kategoriju
Redak 21:
U naselju Gvozdansko postoji tvrđava koja se u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] postavila kao brana pred [[Osmansko Carstvo|Tursko]]-[[Vlasi|vlaške]] osvajače sa istoka. Tursko-vlaška vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela četiri neuspješne vojne na taj tvrdi starohrvatski gradić, da bi tek 1578. godine nakon pete vojne i to nakon višemjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše ušli u utvrdu, ali bitku koju su vodili nisu dobili.
 
Prema dostupnim podacima i zapisima,(kronike) iz tog vremena [[utvrda|utvrdu]] Gvozdansko branilo je 300 hrvatskih vitezova (junaka) sastavljenih od malobrojne posade Zrinskih vojnika oko 50 njih i oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom, pod zapovjedništvom kapetana Doktorovića, Nikole Ožegovića i Andrije Stepšića. Na drugoj strani našla se vojska od 6000 Turskihturskih napadača potpomognuta Vlaškimvlaškim četama.
 
U zapisima piše: Kad je pristigla glavnina Turske vojske [[Ferhat-paša]] poslao je izaslanika do gradskih zidina sa ponudom braniteljima Gvozdanskog da u 3 napuste utvrdu i slobodno otiđu sa svom pokretnom imovinom na slobodni prostor Hrvatske. Kako već mjesecima nije bilo komunikacije grada sa slobodnim ostatkom [[Hrvatska|Hrvatske]] a pomoć ni hrana nije stizala do grada, zalihe u gradu su nestale, pa se paša sa svojim zapovjednicima nadao da će se u takovim okolnostima grad predati, no i u noći na 3 dan iz grada nije bilo predaje, hrabri vitezovi nisu pokleknuli."Te noći 12/13 siječnja ljeta 1578" Ferhat-paša zapovjedio je osobnoj straži da nalože još nekoliko vatri i donesu još bundi jer nije mogao zaspati od hladnoće, [[temperatura]] zraka toliko je pala da su i konji koji su bili na otvorenom počeli ugibati od hladnoće. Cijele noći čuli su se jezivi pucnjevi drveća koje je pucalo od hladnoće a u gradu u kojemu je sve utihnulo ugasle su i zadnje vatre što je strašno uznemirilo Turske izvidnice te su o tome smjesta izvjestili pašu. Paša je zbog bojazni da bi mogao uslijediti napad iz utvrde podigao uzbunu i pripremio svoju vojsku za obranu no cijele noći čas se grijući načas motreći naizmjence Turski i Vlaški vojnici bili su u strahu.
 
U osvit zore [[13. siječnja]] [[1578]]. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene marširati prema Utvrdi zametenoj [[snijeg]]om. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari sa oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge Tursko-vlaške zapovjednike, a osobito Ferhat-pašu te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog koje nije pobijedio pronađe katolički [[svećenik]] te da se mrtvi branitelji pokopaju na krščanskikršćanski način uz sve počasti, osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio od teških poreza i nameta kakav su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 dukata danka godišnje za obranu.
 
== Stanovništvo ==