Tolteci: razlika između inačica

'''Tolteci''' (jednsing. Toltek) (ostali nazivi: Toltec, Tolteca, Tolteca-Chichimeca) su stari indijanski narod, vjerojatno iz grupe [[Chichimec]], koji je središnjim Meksikom[[Meksiko]]m dominirao između [[10. stoljeće|10.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeća]].

Jezično Posu govorubili pripadali susrodni [[Nahuatlan]] Indijancima, odnosno bijahu srodni Aztecima. Točno vrijeme dolaska,njihova odnekudadoseljenja sa sjevera, još je prilično mutno., Njihovomeđutim imepredaja došlotvrdi jeda posu njihovomse urbanomdoselili centruu [[Tollán7. stoljeće|7. stoljeću]]u kojepod označavavodstvom ''mjesto'Mixcoatla' /gdje raste/ ''trska'' ("''junto ó cerca del tule ó del tular''; ''“Place of the Reeds”'' ili ''“reed people”''). –Neki njihovo ime prevode kao “''master builders''”, u svakom slučaju istina je da

Bili su bili majstori arhitekture, vješti u kultiviranju [[kukuruz]]a, [[grah]]a, [[pamuk]]a i drugih kultura. Odjeća im je bila pamučna, sastojala se od pregača, vjerojatnivjerojatno istih onih koje su Asteci[[Azteci]] nazivali ''maxtatl'', ''ex'' u [[Maya]] ili ''taparabo'' kod [[Quiché]] Indijanaca, a na nogama sandale od enekena (henequen). Žene su imale bezrukavni [[huipil]], i [[enaguas]]-, haljine od pamuka. Ratnik Toltek nosio je zaštitni oklop punjen pamukom, a od oružja sulice i ratne kijače sa vršcima od opsidijana. Palače i kuće bijahu od kamena, a poznavali su i parne kupelji ([[temascal]]).

Tolteci su bili mnogobošci, a [[Tloque Nahuaque]] stvoritelj je svijeta. Mit spominje i divove [[Quinames]] koja su uništila stara plemena [[Olmeci]] i [[Xicalanca]].

Najranija povijest Tolteka spominje se negdje od ranog [[5. stoljeće|5. stoljeća]], a današnji autori osporavaju Valliantovu tvrdnju iz "''The Aztecs of Mexico''" da su Tolteci Vladalivladali [[Teotihuacan]]om. Prema Ixtlilxochitlu Period Tollána je od [[503]].-[[510]]. Od onda počinje vladavina poglavica [[Chalchiuhtlanetzin]] 510.-[[562]]., [[Ixtlilcuechahauac]] 562.-[[614]]., [[Huetzin I]] 614.-[[666]]., [[Totepeuh I]] 666.-[[718]]., [[Nacoxoc]] 718.-[[770]]., [[Mitl-tlacomihua]] 770.-[[829]]., kraljica [[Xihuiquenitzan]] 829.-[[833]]., [[Iztaccaltzin]] (Izaccaltzin) 833.-[[885]]., [[Topiltzin I]] 885.-[[959]].

Ratovi sa [[Čičimeci]]ma javljaju se u vrijeme Topiltzina. On je prisiljen svoju vlast predati u ruke Ihuitimalu[[Ihuitimal]]u. I u paralelnom kraljevstvu vlada toltečka dinastija u Dolini Meksika, tu su [[Mixcoatl Mazatin]] [[804]].-[[869]]., [[Texcaltepocatl Huetzin]] 869.-[[897]]., Ihuitimal 897.-[[925]]., ili ([[887]].-[[923]].), Topiltzin I 925.-[[947]]. ili (923.-947.). Ni stari indijanski podaci se ne poklapaju. Govori se da je Ihuitinal naslijedio oca 897., međutim prema "Analima iz Kvauhtitlana" (''Annals of Cuauhtitlan'') on mijenja odbjeglog Topiltzina 887. Topiltzin se vraća 923. a Ihuitimal završava svoje kraljevanje dvije godine kasnije (925). Stoga je Topiltzin ostao na tronu do 959., a kako slijedi bio je smjenjen 947.

U Tollanu vladavinu nastavlja, kako kažu "Anali iz kvauhtitlanaKvauhtitlana", [[Matlacxochitl]] 947.-[[983]]., [[Nauhyotzin I]] 983.-[[997]]., kraljica [[Xiuhtlaltzin]] 997.-[[1001]]. (ovu damu Valliant ne spominje), [[Matlaccoatzin]] 1001.-[[1025]]. ili (997.-1025.), [[Tlilcoatzin]] 1025.-[[1046]]., i na koncu [[Huemac]] 1046.-[[1121]]., ovo je drugo ime, prema Bancroftu, za Quetzalcoatla.

Njihova arhitektura morala je inspirirati Azteke, posljednje pleme Nahuatlaka koje se doselilo u Meksiko. Toltečke zidove karakteriziraju zmije, lubanje i prikazi ležećeg ''Chacmoola'' (crvenog jaguara) i kolosalne statue Atlanata.

Religijom dominiraju dva božanstva. Prvi je [[Quetzalcoatl]] (Pernata Zmija; Feathered Serpent), poznat kod [[Quiché]] Indijanaca kao ''Gucumatz'', a kod Maya kao ''Kukulcan''. –OnOn je učitelj i kulturni heroj, a rival mu je [[Tezcatlipoca]] (Dimno ogledalo' ili 'Ogledalo koje se dimi'; Smoked Mirror), njegova je suprotnost. U vremenu Tule, Tezcatlipocini sljedbenici otjerali su Topiltzina, negdje oko [[1000]]. godine. Pobjegao je na jug u zemlju [[Maya]]. Njegovu prisutnost zabilježio je [[Popol Vuh]] kao Gucumatza. Riječ 'cumatz' kod njih znači 'zmija', a i ime je plemenu iz doba Popol Vuha, znači davno prije dolazaka Španjolaca. Topiltzin se kasnije vratio u Tulu.