Dieselov ciklus: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
 
[[Image:pv dijagram.jpg|thumb|300px|left|P-v Dijagram za idealni Dieselov proces. Proces prati brojeve od 1-4 u smjeru kazaljke na satu.]]
 
 
 
 
Slika s lijeve strane nam pokazuje P,v dijagram idealnog Dieselovog procesa; gdje je P-tlak, a V-specifični volumen. Idealni Dieselov proces se ponaša po sljedećim [[politropama]]. (boja na dijagramu odgovara boji uz politropu)
Line 21 ⟶ 18:
*W<sub>2</sub> je rad dobiven [[Ekspanzija|ekspanzijom]] radne tvari, to nam omogućuje koristan [[Moment|moment]]
*Q<sub>1</sub> je odvedena toplina ulaskom zraka
 
 
 
== [[Stupanj iskorištenja|Maksimalna iskoristivost]] ==
Line 34 ⟶ 29:
:r je [[Omjer kompresije|kompresijski omjer]] <math>\frac{V_1}{V_2}</math>
:<math>\gamma </math> je odnos [[toplinski kapacitet|specifičnih toplinskih kapaciteta]] (C<sub>p</sub>/C<sub>v</sub>)
 
 
:<math>\alpha</math> može se izraziti preko temperature pokazano dolje:
 
 
:<math>\frac{T_2}{T_1} ={\left(\frac{V_1}{V_2}\right)^{\gamma-1}} = r^{\gamma-1}</math>
 
 
:<math> \displaystyle {T_2} ={T_1} r^{\gamma-1} </math>
 
 
:<math>\frac{V_3}{V_2}
= \frac{T_3}{T_2}</math>
 
 
:<math>\alpha = \left(\frac{T_3}{T_1}\right)\left(\frac{1}{r^{\gamma-1}}\right)</math>
Line 60 ⟶ 50:
 
Uspoređujući ove dvije formule može se vidjeti da za (kompresijski omjer) -r, idealni Ottov proces imati veći stupanj korisnosti. Međutim, diselov [[Motor|motor]] će imati veći [[Stupanj iskorištenja|stupanj korisnosti]] jer može raditi na većim kompresijskim omjerima. Kad bi [[benzinski motor|benzinski motori]] imali isti kompresijski omjer, onda bi se samozapaljenje dogodilo spontano i smanjila se iskoristivost, dok kod disel motora, samozapaljenje željeno. Naime, oba ova ciklusa su idealizirani, u realnom stanju tvari nije sve tako jednostavno. Gore navedena Ottova formula ne uključuje proporcijonalne gubitke, kojih kod Disel motora nema.
 
 
 
Dieselov proces je proces izgaranja [[Klip|klipnog motora]] s unutarnjim izgaranjem. U njemu, gorivo je zapaljeno komprimiranim zrakom u izgarajućem cilindru, u koje je [[Ubrizgavanje goriva|gorivo ubrizgano]].
Ovo je drukčije nego u Ottovom procesu, gdje je gorivo zapaljeno [[svjećica|svjećicama]]. Disel motori se upotrebljavaju u automobilima, podmornicama, diesel-elektricne lokomotive.
 
 
== Općenito ==
 
 
Jasno je da su teoretski pristupi jako pojednostavljeni u tehnici zbog složenosti pravih fizikalnih procesa, i ne umanjuju vrijednost više optimalnih rješenja.
 
 
Diesel motori imaju manju potrošnju goriva od bilo kojeg motora s [[motor s unutarnjim izgaranjem|unutarnjim izgaranjem]], (0.16 kg/kWh) za velike [[brodski motor|brodske motore]]. Zapravo, [[dvotaktni motor|dvotaktni disel motori]] s prisilom indukcijom visokog tlaka, djelmicno turbomotori, čine veliki postotak velikih disel motora.
 
 
U sjevernoj Americi, [[Dizelski motor|disel motori]] su prvensteno u upotrebi velikih motora kamiona, gdje su manja naprezanja i visoka iskoristivost procesa vode k dužem životnom vijeku i manjih troškovima održavanja. Ove prednosti stavljaju [[Dizelski motor|disel motore]] u upotrebu za gradnji pruga i slično.
 
 
== Vidi još ==
 
*[[Hlađenje]]
*[[Dizelski motor]]
Line 86 ⟶ 67:
*[[Rankineov ciklus]]
*[[Benzinski motor]]
 
 
== Vanjske poveznice ==
 
*[http://www.fsb.hr/termovel/Kruzni.htm Kružni procesi] članak o kružnim procesima sa stranice Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
 
 
== Izvori ==
 
Prevedeno sa engleske wikipedije http://en.wikipedia.org/wiki/Diesel_cycle
 
 
[[Kategorija:Termodinamika]]
 
 
 
 
<!-- interwiki -->