Željezno doba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 5:
Kraj željeznog razdoblja znači i kraj [[prapovijest]]i, a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak [[Rimljani|Rimljana]].
[[Datoteka:HallstattIllyrianCeltic.jpg|mini|300px|<center>Dio halštatskog brončanog pojasa iz [[Vača|Vače]] ([[Slovenija]]) s prikazom bitke [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]] ([[5. stoljeće pr. Kr.]]).]]▼
==Željezno doba u Europi==
▲[[Datoteka:HallstattIllyrianCeltic.jpg|mini|300px|<center>Dio halštatskog brončanog pojasa iz [[Vača|Vače]] ([[Slovenija]]) s prikazom bitke [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]] ([[5. stoljeće pr. Kr.]]).]]
Rane kulture željenog doba u Europi su obradu željeza naučile od naroda s Pontskih ([[Kaspijsko more|Kaspijskih]]) stepa i [[Kavkaza]], a prve su [[Kobanska kultura]] i [[Novočerska kltura]] iz oko [[900. pr. Kr.|900.]] do [[800. pr. Kr.]] koje su karakteristične po sahranjivanju elite u [[kurgan]]e. Njihova kultura je navodnom selidbom [[Tračani|Tračana]] i [[Kimerijci|Kimerijaca]] na zapad udarile temelje [[halštatska kultura|halštatskoj C kulturi]]. Četiri njihove grane razvile su se u znamenite skupine ''povijesnih naroda'': [[Kelti]] na zapadu, [[Slaveni]] na sjeveroistoku, [[Italci]] na jugu i [[Iliri]] na jugoistoku. Izvan tog prstena, na sjeveru živjeli su rani [[Germani]] i [[Baltički narodi]] na obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]], dok su se na jugoistoku nalazili [[Tračani]], [[Dačani]] i [[Grci]].
Redak 13:
U [[Srednja Europa|središnjoj Europi]], željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju [[Kelti]]: ''rana željezna [[halštatska kultura]]'' (prema mjestu u [[Austrija|Austriji]], [[Hallsttat]]u, HaC i D, [[800. pr. Kr.|800.]]–[[450. pr. Kr.]]) i ''kasna željezna [[latenska kultura]]'' (prema mjestu u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[La Tène]]) koja traje od 450. pr,. Kr. do [[Rimljani|rimskih]] osvajanja.
[[Datoteka:Dun Carloway.jpg|mini|200px|<center>[[Dun Carloway]], [[broch]] u [[Lewis]]u, [[Škotska]].]]
{{glavni|Povijest Italije}}
U [[Italija|Italiji]] željezno doba započinje s [[vilanovska kultura|vilanovskom kulturom]] ([[Toskana]]), premda je ova kultura pretežito bila brončana, te pravo željezno doba započinje s pojavom [[Etruščani|Etruščana]]. [[Etruščanska civilizacija]] je cvala sve do [[Rimljani|rimskih]] osvajanja i nestala je njihovim osvajanjem posljednjeg etruščanskog grada [[Velzna]] [[265. pr. Kr.]]
{{glavni|Povijest Velike Britanije}}
Na [[Velika Britanija|Britanskim otocima]], željezno doba traje od 800. pr. Kr.<ref>C. Haselgrove i R. Pope, (2007), 'Characterising the Earlier Iron Age', ''The Earlier Iron Age in Britain and the Near Continent'', Oxbow, Oxford.</ref> do rimskog osvajanja, te sve do [[5. stoljeće|5. stoljeća]] u onim dijelovima koje nije osvojio Rim. Građevine iz ovog razdoblja su impresivne, poput tornjeva ([[broch]]) i [[citadela]] (dun) na sjeveru [[Škotska|Škotske]] i bezbrojnih [[utvrda]] na otocima.
U sjevernoj Europi, prije svega sjevernoj Njemačkoj i Danskoj, vladala je Jastorf kultura, dok je u južnoj Skandinaviji dominirala veoma slična Gregan kultura. Rano skandinavsko željezno doba ovisilo je o nečistom željezu iz [[tresetišta]] koje se skupljalo već prije 3000 godina. [[Metalurgija]] i [[azbest]]na [[keramika]] je postojala od ranog doba jer su [[Skandinavci]] znali postići visoke temperature, a obrađivali su većinom željezo iz crnog pijeska (iz [[crvenica|crvenice]]) s velikim postotkom [[fosfor]]a. Ova rudača je ponekad pronađena uz željezne sjekire i mistične [[azbest]]ne posude kulture [[Ananjino]].
==Bilješke==
| |||