|
Početkom moderne egiptologije smatra se godina [[1822.]], kad je [[kod|dešifriran]] sustav egipatskoga [[pismo (grafija)|pisma]] - [[hijeroglifi|hijeroglifa]].
== Razvoj egiptologije ==
[[Datoteka:Egypt dauingevekten.jpg|300px|mini|Oslikani rukopis ''Anin papirus'' s hijeroglifima, egipatska [[Knjiga mrtvih]] iz razdoblja [[popis faraona|19. dinastije]], vidi se [[Anubis]]]]Početak 19. stoljeća obilježen je pokušajima [[Kriptografija|dešifriranja]] egipatskoga pisma, prvenstveno pomoću kamena iz Rozete. Premda je više stručnjaka radilo na ovom području, najveći doprinos pripisuje se Englezu [[Thomas Young|Thomasu Youngu]] (1773. - 1829.) i Francuzu [[Jean-François Champollion|Jean-Françoisu Champollionu]] (1790.- 1832.).
Upravo je objašnjenje sustava hijeroglifa, objavljeno u radu Champolliona 1822. godine, bio prijelomni trenutak koji označava početak moderne egiptologije.
S porastom saznanja o egipatskom pismu i jeziku koji su uslijedili nakon toga otkrića, pročavanju drevnog Egipta moglo se pristupiti s većim znanstvenim intenzitetom i zamahom koje je razumijevanje drevnih egipatskih tekstova donijelo sa sobom.
S druge strane, mnoga rana istraživanja egipatske civilizacije rezultirala su krijumčarenjem i odnošenjem egipatskih starina u Europu, primjer čega je i talijanski putnik [[Giovanni Battista Belzoni]] (1778. - 1823.).
Jedno od prvih važnih djela egipatske egiptologije je ''Rifa's al-Tahtawi'' iz oko [[1830.]] godine. No egiptologija unutar Egipta je sporo napredovala u usporedbi sa zapadnjačkom, najviše iz vjerskih razloga (prijezira prema predislamskim antikvitetima od strane dijela [[Islam|Muslimana]]), kao i zbog zapadnjačkog [[imperijalizam|imperijalizma]] - sve do [[kolonizacija|dekolonizacije]] [[1920.]] -ih godina.
[[Islam|Islamska]] i moderna egipatska civilizacija bila je pod utjecajem predislamske egipatske kulture kojom se egiptologija bavi.
Tijekom razdoblja [[1842.]] - [[1845.]] godine njemački [[lingvistika|lingvist]] i egiptolog [[Karl Richard Lepsius]] značajno je pridonio istraživanju Egipta ucrtavanjem [[kartografija|mapa]], iskopavanjima i bilježenjem više arheoloških lokacija. Godine [[1849.]] objavio je svoja otkrića u ''Denkmaeler aus Augypten und Aethiopien'', a godine [[1865.]] postao je prvi voditelj Egipatske zbirke [[Berlin|Berlinskog]] muzeja.
[[François Auguste Mariette]] je sredinom 19. stoljeća osnovao najznačajniju muzejsku instituciju Egipta, današnji [[Egipatski muzej]] u [[Kairo|Kairu]]. Mariette je uz pomoć egipatskih vlasti osnovao ured za zaštitu egipatskih spomenika, čime se pokušalo zaustaviti krijumčarenje artefakata iz Egipta. [[William Matthew Flinders Petrie]] ([[1853.]] - [[1942.]]) značajno je pridonio egiptologiji, kroz uvođenje konzervacije terena, snimanje i iskopavanje.
Ekspedicija [[Howard Carter|Howarda Cartera]] ([[1874.]] - [[1939.]]) također je donijela značajna nova saznanja na području egiptologije, otkrićima kraljevskih grobnica među kojima je najpoznatija [[Tutankamon|Tutankamonova]] grobnica.
Povijest devetnaestoga i [[20. stoljeće|dvadesetoga stoljeća]] bilježi brojne vrijedne istraživače koji su pridonijeli egiptologiji, a čiji rad nastavljaju generacije modernih znanstvenika.
== Moderna egiptologija ==
| 