Banja Koviljača: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodao - infokutija naselje, radovi24
dorada
Redak 1:
{{radovi24}}
{{pravopis}}
{{prijevod-srp}}
{{Naselje
Line 6 ⟶ 4:
| ime_genitiv = Banje Koviljače
| izvorno_ime = Бања Ковиљача/Banja Koviljača
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
 
| slika_panorama =Park Banja Koviljaca.JPG
Line 35 ⟶ 18:
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
 
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
 
| slika_lokacijska_karta_država =Srbija
Line 66 ⟶ 42:
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
Line 84 ⟶ 54:
| ime_vođe =Miloš Stojanović
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
 
| površina_bilješke =
Line 104 ⟶ 66:
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =285128 m
| visina_izvor =
| visina_max =
Line 147 ⟶ 109:
| prazno6_info =
 
| web_stranica =[http://www.banjakoviljaca.co.yurs/ www.banjakoviljaca.co.yurs/]
 
| bilješke =
Line 154 ⟶ 116:
[[File:Entrance in Banja Koviljaca spa.JPG|thumb|Ulaz u park Banja Koviljaca|250px]]
 
'''Banja Koviljača''' je gradsko naselje u [[Loznica (općina)|Lozniciopćine Loznica]], u [[Mačvanski okrug|Mačvanskom okrugu]] u [[Srbija|Srbiji]]. Prema popisu stanovništva iz [[2002]]. bilogodine jeu naselju živi 6.340 stanovnika .
 
== Zemljopis ==
 
Banja Koviljača se nalazi se u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] na nadmorskoj visini od 128 -metara (m)nadmorske -,visine u regionu koji sete nazivapripada [[Podrinje]] po rijeci [[Drina (regija)|regiji DriniPodrinje]] kojajer kroz njeganaselje protičeprotječe rijeka [[Drina]]. PrirodaOvu ovogregiju regionakrase jeprirodna bogatabogatstva i raznovrsna.raznolikost, Tomea doprinosetome pridonose Jadar, Lešnica, Račevina, Azbukovica ite velika prostranstva sjeveroistočnosjeveroistočne [[Bosna i Hercegovina | Bosne]]. Kroz mozaik srednje visokih planina ([[Gučevo]], [[Boranja]], [[Sokolske planine]], [[Cer planina,]]) kaprema prostranim ravnicama [[Mačva|Mačvi]] i [[Semberija|Semberiji]], teče bistra i krivudava [[Drina]]. Nedaleko od rijeke, u podnožju šumovitog GucevaGučeva (779 - (m) -), uz magistralni put [[Zvornik ]]-[[ Loznica]], nalazi se Banja Koviljača, banjanaselje podsmješteno legendarnimna Koviljkinimostacima Gradom,nekadašnjeg Koviljkinog grada čiji se tragovi i danas zapažaju. Na [[Podrinje (regija)|Podrinje]] se kaprema sjeveru nastavljaju brdoviti [[Jadar (oblast u Srbiji) | Jadar]], blago zatalasanavalovita Pocerina ite plodna i zaravnjena [[Mačva]]. Lokaciju Banje Koviljače odredili su mnogi elementi prirodne sredine. Najvažniji su [[Drina]], koja se kod [[Mali Zvornik | Malog Zvornika]] davnood davnina mogla prebroditi, [[Gučevo]], šumovita planina koja je bila sklonište od neprijatelja, ravnica koja je omogućavala prehranu stanovništa i termomineralna voda koja je služila i kojate i danas služi iscjeljenju bolesti.
 
==Promet==
Promet: Do Banje Koviljače cestovno se cestovno stiže autocestom [[Beograd ]]-[[ Ruma]] a zatim regionalnim putem [[Ruma ]]-[[ Šabac ]]-[[ Loznica]]-Banja Koviljača (143 - (km) -). U Banji postoji željeznička postaja na pruzi [[Beograd ]]-[[ Mali Zvornik]], ali njom prometuprometuju samo lokalni vlakovi. Najbliža zracnazračna luka je u [[Beograd|Beogradu]] ukoji je (oko 135 - (km) -)udaljen od Banje Koviljače. Granični prijelaz kaprema [[Bosna i Hercegovina | Bosni i Hercegovini]] je udaljen 5 - (km) -.
 
== Povijest ==
 
Arheološka istraživanja su pokazala su da je prostor Banje Koviljače bio davnood davnina naseljen. Ima ostataka po kojima se zaključuje da je tu bilo veliko rimsko naselje Genzis. U srednjem vijeku, pod zidinama [[Koviljkin grad | Koviljkinog grada]], narod je masovno pohodio izvore ljekovite vode. Iz tog perioda i potječe prvi pisani dokument ([[1533.]]), gdje se Banja spominje kao seosko naselje u nahiji Bohorina.
[[Slika: Stone near Banja Koviljaca.JPG | 180p 180px| mini | Rimski kamen iznad Banje Koviljače, [[Koviljkin grad]]]]
U [[18. stoljeće | XVIII.]] stoljeću bogati su Turci iz Mačve i Podrinja dolazili su na izlete una ovajpodručje krajBanje. Postoje podaci da su Turci "Zvorničani" [[1720.]]. godine sagradili jedan objekt -kupatilo kupalište za liječenje žena, kao ite da jese i[[ljekovito prijeblato]] togakoristilo korištenoi ljekovitoprije blato[[1720.]] godine. Nekada je narod Banju Koviljaču nazivao ''Smrdan-Bara'' ili ''Smrdan-Banja'' zbog smrdljive bare koja je bila tuiz gdjekoje je [[sumpor]] ovita voda sama izbijala na površinu godinama i stoljećima, te je u ritu, stvorila prirodno crno sumporovito blato, odakle je izbijao i širio se smrad na "zapaljen barut" ili "trula jaja" - na [[sumpor vodiksumporovodik]].
 
== Turističke informacije ==
 
Gučevo, je šumovita planina koja je natkrila Banju Koviljaču s južne strane. Planina i Banja su dva nedjeljiva pojma, jer se uvjetujumeđusobno i na sto načina spajajunadopunjuju i prožimaju. Gučevo se pruža pravcem sjeverozapad-jugoistok i od Koviljače do planine Boranja dostiže dužinu od 15 kilometara. Najviši vrh GucevoGučevo naziva se Crni vrh i njegova nadmorska visina je 779 metara. [[Geologija | Geolozi]] su ustanoviliustvrdilii da je Gučevo izrađenograde odrazličite različitih stijena,stijene među kojima su krečnjaci[[vapnenačke stijene]] i peščar[[pješčenjaci]]. U davnoj je prošlosti, na Gucevoprostoru jeGučeva bilodošlo rasjedanjemdo terena,[[rasjed]]anja teren što je od značaja zauzrokovalo pojavu termomineralnih voda. Za potrebe turista i izletnika na GucevoGučevu se imanalazi nekoliko smještajnih i ugostiteljskih objekata. Gučevo je bogato izvorima hladne, čiste i pitke vode., a od Odtih izvora nastaju mali potoci, nad kojima se dižu visoka stabla prostranih [[bukva|bukovih šuma]]. Na vrhu Gucevo jeGučevo podignuta je Spomen-kosturnica poginulih [[1914]]. Godinegodine u borbi na ovoj planini. Proplanak oko Spomen-kosturnice je izvanredan vidikovac. Kaosa kojega se kao na dlanu prostoromširi pogled na prostor kojim dominira [[Drina]] tekućii velikimnjezini tekeući veliki [[meandar|meandri]] između [[Mačva | Mačve]] i [[Semberija | Semberije]].
 
[[Tršić]] je selo na samo 9 - (km) - jugoistočno od [[Loznica | Loznice]], rodno mjesto prosvjetitelja i začetnika srpske književnosti i kulture [[Vuk Stefanović Karadžić | Vuka Stefanovića Karadžića]]. U selu se nalazi etnografski park sa spomen kućom i više objekata narodne [[arhitektura | arhitekture]]. Cijeli etno parketnopark je smješten u živopisnoj dolini rječiceriječice [[Žeravija|Žeravije]]. Središnje mjesto ovog osobitog etnografskog spomenparkaspomen-parka je [[Vuk Stefanović Karadžić | Vukova]] kuća, zapravo rekonstruisanarekonstruirana kuća obiteljske zadruge sa okućnicom, kakve su bile uobičajene u [[19. stoljeće | XIX.]] stoljeću.
 
Srednjovjekovni [[manastir Tronoša]], nalazi se nalazi na četiri4 kilometra od [[Tršić]] a. Podignut je [[1317]]. godine kao zadužbinazaklada Katarine, žene [[kralj Dragutin | kralja Dragutina]], praunuka Nemanjinog[[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]]. Manastir je bio mjesto Vukovog ranog školovanja.
 
Manastir Svetog Nikole se nalazi se na samoj granici tri općine: [[Ljubovija (općina)|Ljubovija]], [[Krupanj (općina)|Krupanj]] i [[Mali Zvornik (općina)|Mali Zvornik]]. Podignut je [[2000]]. godine u neposrednoj blizini srednjovjekovnog Soko Grada iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]], poznatog kao posljednje tursko utvrđenje u Srbiji. Okolina manastira je bogata bujnom i netaknutom prirodom, kojom dominiraju visovi i vodopadi.
 
== Stanovništvo ==
 
U naselju Banja Koviljača živi 5.028 punoletnihpunoljetnih stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 39,2 godina (38,1 kod muškaraca i 40,3 kod žena). U naselju ima 19721.972 kućanstva, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,01.
 
Ovo naselje je naselje velikim dijelom naseljeno Srbima[[Srbi]]ma prema popisu iz 2002. godine, a u posljednja tri popisa, stanovništa primjećen je porast u broju stanovnika. [[1991.]] godine, prema popisu stanovništva, u naselju je živjelo 5.516 stanovnika.
 
== Slike ==
 
<gallery>
File:King Piter's bath in Banja Koviljaca .JPG|KupatiloKupalište kralja [[Petar I. Karađorđević|Petra I. KaradjordjevicaKarađorđevića]]
File:Fountain in Banja Koviljaca.JPG|Fontana u sredini parka
File:Hotel Dalmatia, Banja Koviljaca.JPG| Hotel "Dalmacija"
File:Hotel Herzegovina, Banja Koviljaca.JPG|Hotel "Hercegovina"
File:KUR salon.JPG|Kursalon
File:Citadel in Banja Koviljaca.JPG|Citadela
File:One of the abandoned villas in Banja Koviljaca .JPG|Jedna on mnogih napustenihnapuštenih vila
File:Villa Bosnia also abandoned, Banja Koviljaca.JPG|Vila "Bosna" takodjetakođer napustenaje napuštena
</gallery>
 
Line 212 ⟶ 175:
[[sh:Banja Koviljača]]
[[sr:Бања Ковиљача]]
[[ru:Баня-Ковиляча]]