Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci: razlika između inačica

Godine [[1953]]. kazalište dobiva novo ime prema još jednome skladatelju, no ovoga puta najvećem hrvatskome, još uz to i slavnome sugrađaninu - [[Ivan Zajc|Ivanu Zajcu]] koji je još [[1857]]. na riječkoj opernoj sceni ravnao Verdijevim [[Nabucco]]m i postavio na nju više novih Verdijevih djela, a [[1860]]. napokon postavio i vlastitu operu [[Amelija|Ameliju]], dočekanu s burnim oduševljenjem sugrađana, koji su slavili i djelo i mladoga maestra.

Od [[1991]]. Kazalište dobiva status nacionalnog kazališta, a [[1994]]. godine svoj današnji naziv -Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca. Od povijesne [[1946]]. pa do danas, sa svoje četiri umjetničke grane (Hrvatska drama, Dramma italiano, Opera sa simfonijskom djelatnošću i Balet) i više od 50 godina njihova kontinuirana djelovanja, svojom kvalitetom izvedbi riječki je HNK uspio postaviti visoke kazališne i umjetničke kriterije i izboriti se za zasluženo mjesto jednog od kvalitetom vodećih kazališta u Hrvatskoj. Istovremeno, njegov se repertoar odlikuje danas već pomno promišljenom prepoznatljivošću u kojem se uvijek izvodi svježe čitana dramska, operna i baletna klasika ili djela hrvatske dramske i operne baštine, a praizvode se nacionalna djela, posebice suvremena.

 

[[Kategorija:Glazba]]