Razlika između inačica stranice »Grofovi Draškovići«

bez sažetka
{{mergeto|Draškovići}}
{{Monarh
[[Datoteka:Grb obitelji Drašković Trakošćan.jpg|thumb|250px|Reljefni grb obitelji Drašković s istaknutim [[Grifon|grifonima]]]]
| ime = Grofovi Draškovići
| titula = Hrvatska velikaška obitelj
| slika = [[Datoteka:Grb obitelji Drašković Trakošćan.jpg|thumb|300px|Grb]]
| opis slike = Grofovi Draškovići
| vladavina = od [[1567]]
| krunidba =
| ostale titule = baruni, grofovi
| puno ime =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| mjesto pokopa =
| datum pokopa =
| prethodnik =
| nasljednik =
| način nasljeđivanja =
| prijestolonasljednik =
| suprug =
| supruga =
| supruga 1 =
| supruga 2 =
| supruga 3 =
| supruga 4 =
| supruga 5 =
| supruga 6 =
| supruga 7 =
| supruga 8 =
| djeca =
| obitelj = rod Kršelaca
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
}}
 
'''Grofovi Draškovići''' su [[Hrvatska|hrvatska]] velikaška obitelj koja je tijekom niza stoljeća imala značajnu ulogu u političkom, društvenom i kulturnom životu hrvatskog naroda i [[Povijest Hrvatske|hrvatske]] države u svim njenim vidovima postojanja (od [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|personalne unije s Ugarskom]] preko sastavnog dijela [[Hrvatska pod Habsburzima|habsburške monarhije]] do rascijepljene pokrajine u [[Hrvatska u prvoj Jugoslaviji|prvoj južnoslavenskoj državi]]).
 
 
U trima ispravama pisanima [[Glagoljica|glagoljicom]] iz [[1490]]. godine, koje se čuvaju u mađarskom državnom arhivu u [[Budimpešta|Budimpešti]], spominje se „35 plemenitih ljudi Draškovića“, među kojima je i [[Juraj Drašković]] (živio između 1450. i 1490. godine).
 
[[Datoteka:Trakošćan 2007.JPG|thumb|right|250px|[[Trakošćan]], kultni dvorac Draškovićâ ]]
U jednom dokumentu iz [[1520]]. godine spominje se ime [[Bartol Drašković]] Kninjanin, što upućuje na to da je potonji imao posjede oko [[Knin]]a. Njega se zapravo smatra začetnikom velikaške loze te obitelji. U navedenom dokumentu iz 1520. godine on je spomenut kao kancelar (tajnik) Dore [[Frankopan]]. Drugi izvori spominju da je bio odgajatelj bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]].
 
 
== Uspon i širenje moći ==
[[Datoteka:Trakošćan 2007.JPG|thumb|right|250px|[[Trakošćan]], kultni dvorac Draškovićâ ]]
 
Premda je obitelj u vrijeme turske prijetnje osiromašila, Bartol je, uz pomoć rodbinskih veza, uspio svojim sinovima Jurju, Gašparu i Ivanu omogučiti solidno obrazovanje, što je, uz ostalo, doprinjelo jačanju njihove moći i utjecaja. [[Juraj II. Drašković|Juraj]] je bio teolog, kardinal i [[Popis hrvatskih banova|hrvatski ban]] od [[1567]]. do [[1576]]. godine. [[Gašpar Drašković|Gašpar]] je od kralja [[Maksimilijan II.|Maksimilijana]] [[1567]]. godine dobio [[Barun|barunsku]] titulu, a dvije godine kasnije i dvorac [[Trakošćan]]. Treći Bartolov sin [[Ivan I. Drašković|Ivan (I.)]] poginuo je, prema povijesnim izvorima, prigodom junačke obrane [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigeta]] [[1566]]. Godine, boreći se uz bok [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Zrinskog Sigetskog]].
 
 
== Vojskovođe protiv navale Osmanlija ==
[[Datoteka:Ivan Draskovic.JPG|thumb|right|200px|Portret Ivana V. Draškovića u [[Trakošćan]]u]]
 
U razdoblju najžešćih turskih navala na ''ostatke ostataka nekoć slavnog Kraljevstva Hrvatskog'', kao i nakon toga, Draškovići su intenzivno sudjelovali u obrani, ali i oslobađanju i povratku hrvatskih krajeva matici zemlji, iznjedrivši niz vrsnih vojskovođa. Osim već navedenog Ivana III., istaknuo se, primjerice, njegov otac [[Ivan II. Drašković|Ivan II.]], koji je zajedno s tadašnjim banom [[Toma Erdödy|Tomom Bakačem Erdödyjem]], obranio [[Bitka kod Siska|Sisak]] od osmanlijske invazije [[1593]]. godine, da bi kasnije i sam postao hrvatskim banom (1596-1608).
[[Datoteka:Ivan Draskovic.JPG|thumb|right|200px|Portret Ivana V. Draškovića u [[Trakošćan]]u]]
 
Početkom pak [[18. stoljeće|18. stoljeća]] (točnije [[1716]]. godine) Ivan V. Drašković (također kasniji ban) oslobodio je od turske okupacije niz naselja, među kojima Jasenovac, Dubicu i Kostajnicu. Nije mu, na žalost uspjelo vratiti i neka druga važna hrvatska područja i utvrde na njima, kao što su na primjer [[Bihać]] i tadašnji Novi Grad, odnosno [[Bosanski Novi]], kako bi cijelu hrvatsku istočnu granicu s ondašnjim Bosanskim [[Ejalet|ejaletom]] (pašalukom) postavio na rijeku [[Una|Unu]], nego je ona trajno ostala takva kakva je i danas, s Bihaćem i [[Cazin|“Cazinskom krajinom“]] zauvijek izgubljenima za Hrvatsku.
 
== Razgranatost plemenite loze Draškovića ==
[[Datoteka:Janko Drašković Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|Natpis na grobu Janka Draškovića na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]
 
Tijekom [[17. stoljeće|17.]], [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]] grofovi Draškovići su se razgranali u nekoliko ogranaka i postali vlasnici brojnih veleposjeda, dvoraca, kurija i gradskih palača, ne samo u Hrvatskoj, nego i na području Slovenije, Mađarske, Austrije, Slovačke i Švicarske. Osim što su dali četiri hrvatska bana, oni su uspjeli biti i visoki crkveni dostojanstvenici (biskupi, kardinali), vojni časnici najvišeg ranga (generali, podmaršali), te najviši državni dužnosnici (ugarski palatin, kraljevski kancelari, kraljevski savjetnici, suci i drugo).
[[Datoteka:Janko Drašković Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|250px|Natpis na grobu Janka Draškovića na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]
 
Neki pripadnici obitelji vratili su pak se nakon oslobođenja od turske okupacije i opasnosti u svoju postojbinu Liku, točnije u okolicu [[Kosinj]]a, a bilo je ogranaka i u okolici [[Ogulin]]a i [[Tounj]]a.