Inačica od 14. studenoga 2009. u 14:17 uredi 93.136.158.171 (razgovor) Tekst stranice se zamjenjuje sa 'mrš' ← Starija izmjena		Inačica od 14. studenoga 2009. u 14:22 uredi ukloni ovu izmjenu Bracodbk (razgovor \| doprinosi) 17.668 edits m Uklonjena promjena suradnika 93.136.158.171, vraćeno na zadnju inačicu suradnika TXiKiBoT Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Sinagoga Rijeka 0608.jpg\|mini\|[[Riječka sinagoga]]]] ~~mrš~~ [[Datoteka:Maketa Sinagoga Zagreb MGZ.jpg\|mini\|Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u [[Zagreb]]u.]] '''Sinagoga''' ([[grčki]]: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u [[judaizam\|judaizmu]] (židovstvu). Glavna uloga sinagoge jeste zajednička [[molitva]], premda je povezana i s privatnom ili osobnom molitvom. Sinagoga se povezuje i s učenjem i u tom svojstvu naziva se bet midraš ili "kuća učenja". Nije jasno da li je u starim vremenima kuća učenja bila dio glavnog svetilišta ili se nalazila odmah do njega, kao danas. Svrha sinagoge je da bude mjesto okupljanja, bet kneset, mjesto gdje se održavaju gradski skupovi i gdje se obavljaju poslovi. Od [[1. stoljeće\|1. stoljeća]] pa do danas, sinagoga se gradila tako da služi i kao konačište za putnike, bet orhim. Kada su u pitanju umjetnost i arhitektura sinagoge, [[židovi]] su se prilagođavali životu izvan [[Hram]]a, prihvaćajući dominantnu estetiku svog doba. To je svojevrstan pomak od kolektivne religije iz najranijih vremena prema individualiznoj religiji sinagoge, koja je mogla prenesena u sve zemlje i sve zajednice. Sve do modernih vremena, sinagoga je bila sjedište židovskog iskustva. S liberalnim tendencijama koje je donijela misao [[18. stoljeće\|18.]] i [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] nastale su razne inovacije u sinagogama reformističkih i konzervativnih židova. Njemački reformisti su uveli [[orgulje]] i glazbu u vjersku službu, što su do izvesne mjere preuzele i konzervativne sinagoge u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]]. Prihvaćanje propovijedi, svećeničke odjeće, govornog jezika okoline i sekularnog, pored vjerskog obrazovanja, predstavljali su osnovne elemente za razvoj suvremene sinagoge. Učešće žena u službi, prvo u reformističkoj zajednici, a kasnije i u mnogim drugim liberalnim kongregacijama, pojavilo se kao vrlo značajno pitanje čak i u ortodoksnim krugovima. Na taj način, kako je sinagoga izašla iz geta kao zajednice srednjovekovnih vremena, moderno doba je izvršilo na nju veći uticaj od bilo kojeg drugog činitelja u njenoj povijesti. U starom dobu i u srednjem vijeku, sinagoga je bila nositelj svih židovskih vrijednosti, kao i središte većeg dijela aktivnosti zajednice. Danas takve sekularne stvari kao što su [[filantropija]] i [[cionizam]] imaju druge kanale. Opstajanje sinagoge kao trajne odlike židovske civilizacije ukazuje, međutim, na neprekinuti kontekst za one mitske elemente tradicije koji nadilaze povijesno vrijeme.<!-- ?: (domatrios) --> == Sinagoge u Hrvatskoj == Na području Hrvatske kroz protekla je stoljeća postojalo 80-ak sinagoga. Najstarije, srednjovjekovne podignute su u primorskim gradovima, Splitu i Dubrovniku i postoje i danas. [[Dubrovačka sinagoga]] je najstarija sefardska sinagoga u svijetu, od onih koje su još aktivne. Druga je najstarija sinagoga u Europi. Najveći broj sinagoga podignut je u Hrvatskoj u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća nakon doseljavanja aškenaskih Židova iz srednje Europe u gradove, ali i neka manja mjesta. Na području Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije prva zgrada namjenski sagrađena kao sinagoga podignuta je u [[Vukovar\|Vukovaru]] 1845. godine. U [[Osijek\|Osijeku]] su postojale čak dvije reprezentativne sinagoge, u Gornjem i Donjem gradu. Arhitektonskim rješenjem i reprezentativnošću isticala se osobito zagrebačka sinagoga, sagrađena prema projektima arhitekta [[Franjo Klein\|Franje Kleina]] 1866. - 1867. godine, te sinagoge s kupolama u [[Vukovar\|Vukovaru]] (1889.), Rijeci (1902.-1903.) i [[Vinkovci\|Vinkovcima]] (1922. - 1923.). == Literatura == * [http://hrcak.srce.hr/file/26710 Damjanović, Dragan O gradnji i stilu prve vukovarske sinagoge iz 1845. godine, Povijesni prilozi, br. 32., Zagreb, 2007., str. 241 – 257.] * [http://hrcak.srce.hr/file/16475 Damjanović, Dragan, Židovske vjerske građevine vukovarskog inženjera Frana Funtaka, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 12 (2004), 2 (28), Zagreb, 2005., str. 129 – 140.] == Povezani članci == * [[Židovi u Hrvatskoj]] == Vanjske poveznice == {{commons\|synagogue}} [[Kategorija:Judaizam]] [[Kategorija:Sinagoge\| ]] {{Link FA\|fr}} [[als:Synagoge]] [[an:Sinoga]] [[ar:كنيس]] [[ast:Sinagoga]] [[az:Sinaqoq]] [[bat-smg:Sinaguoga]] [[bg:Синагога]] [[bs:Sinagoga]] [[ca:Sinagoga]] [[cs:Synagoga]] [[cy:Synagog]] [[da:Synagoge]] [[de:Synagoge]] [[el:Συναγωγή]] [[en:Synagogue]] [[eo:Sinagogo]] [[es:Sinagoga]] [[et:Sünagoog]] [[eu:Sinagoga]] [[fa:کنیسه]] [[fi:Synagoga]] [[fr:Synagogue]] [[gd:Sìonagoga]] [[gl:Sinagoga]] [[he:בית כנסת]] [[hi:यहूदी मंदिर]] [[hu:Zsinagóga]] [[ia:Synagoga]] [[id:Sinagoga]] [[is:Sýnagóga]] [[it:Sinagoga]] [[ja:シナゴーグ]] [[jv:Sinagoga]] [[ka:სინაგოგა]] [[ko:시나고그]] [[ku:Kinîşt]] [[la:Synagoga]] [[lad:Esnoga]] [[lb:Synagog]] [[li:Synagoge]] [[lt:Sinagoga]] [[lv:Sinagoga]] [[mk:Синагога]] [[ml:ജൂതപ്പള്ളി]] [[ms:Saumaah]] [[mwl:Sinagoga]] [[nl:Synagoge]] [[nn:Synagoge]] [[no:Synagoge]] [[nrm:Sŷnnagogue]] [[oc:Sinagòga]] [[pl:Synagoga]] [[pt:Sinagoga]] [[ro:Sinagogă]] [[ru:Синагога]] [[scn:Sinagoga]] [[sh:Sinagoga]] [[simple:Synagogue]] [[sk:Synagóga]] [[sl:Sinagoga]] [[sr:Синагога]] [[sv:Synagoga]] [[sw:Sinagogi]] [[ta:யூதர் திருக்கோயில்]] [[th:สุเหร่ายิว]] [[tl:Sinagoga]] [[tr:Sinagog]] [[tt:Sínagoga]] [[uk:Синагога]] [[ur:شول]] [[yi:שול]] [[zh:猶太會堂]]

Sinagoga: razlika između inačica