Arhaik: razlika između inačica

'''Arhaik''' je [[geologija|geološki]] [[eon]] koji prethodi [[proterozoik]]u, a završava prije 2,5 milijardi godina. Njegova podjela se ne temelji na [[stratigrafija|stratigrafiji]], nego je zbog nedostatka [[fosil]]a definirana radiometrijski. Donja granica nije priznata od ICS-a ([[Međunarodna stratigrafska komisija|Međunarodne stratigrafske komisije]]), ali obično se postavlja na 3,8 milijardi godina, tj. krajem [[hadij]]a.

Zemlja u ranome arhaiku vjerojatno je imala različit tektonski stil – mnogo dinamičniji od današnjeg, zbog izrazitijih [[konvekcija|konvekcijskih]] strujanja u [[Zemljin plašt|plaštu]], čemu je uzrok bio već spomenuti veliki toplinski tok. [[Tektonika ploča]] omogućila je nastanak [[kontinent|kontinenata]], koji su se povećavali ili pretaljivanjem morske kore u zonama [[subdukcija|subdukcije]], čime je procesima [[magmatska diferencijacija|diferencijacije]] nastajala sve felzitnija [[magma]], ili prirastom kontinenata sudarima manjih kontinentalnih masa. Neki geolozi smtraju da je prvotna [[kontinentalna kora]] nastala iznad [[vruća točka|vrućih točaka]], a ne [[zona subdukcije]].

Tim procesima u arhaiku nastali su prvi kratoni[[kraton]]i – prostori koji nisu deformirani od [[kambrij]]a, a sastoje se od štita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izloženog na površinu, te platforme, magmatsko – metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zemljini kratoni i štitovi su: [[Kanadski štit]] ([[Sjeverna Amerika]]), [[Baltički štit]] ([[Europa]]), [[Sibirski kraton]] ([[Azija]]), [[Gvajanski štit]], [[Brazilski štit]], [[Patagonijski štit]] ([[Južna Amerika]]), [[Zapadnoafrički štit]], [[Angola-kasai štit]], [[Tanzanijski štit]], [[Rodezijsko-transvalski štit]] ([[Afrika]]), [[Indijski kraton]], YgarnY[[garn štit]], [[Pilbara štit]] ([[Australija]]).