Hrvatska arhitektura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
poveznice |
→Secesija: poveznica |
||
Redak 106:
=== Secesija ===
[[Datoteka:Urania Cinema, Osijek.jpg|mini|desno|[[Kino Urania u Osijeku]]]]
Secesija se u hrvatskoj arhitekturi javlja posljednjih godina 19. stoljeća, kada još uvijek uvelike prevladava [[historicizam]]. Na prijelazu stoljeća značajan je priliv stanovništva u gradove, pri čemu se intenizivira stambena i najamna uzgradnja. Najranija secesijska ostvarenja nastaju u okviru djelovanje atelijera [[Leo Hönigsberg#Hönigsberg & Deutsch|Hönigsberg & Deutsch]], te arhitekta [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]]. Bastl gradi objekte Trgovačko-obrtničke komore te obrtnog muzeja (danas Etnografski muzej [[1901.]]), i [[Kuća Kallina u Zagrebu|kuću Kallina]] ([[1903.]]), značajnu po upotrebi polikromiranih keramičkih pločica na pročelju, po uzoru na bečku Majolikahaus. Bastl je također autor projekta za raskošne zgrade Trgu bana Jelačića, kuću Rado (1903.) i Elsa-fluid dom (1905.). Ova kvalitetna ostvarenja hrvatske secesije pod izravnim su utjecajima bečke secesije i arhitekta [[Otto Wagner|Otta Wagnera]], kod kojega se školovao i sam Bastl. Značajan doprinos secesijskoj arhitekturi u Zagrebu dali su i arhitekti [[Ignjat Fischer]], [[Aladar Baranyai]] i [[Dionis Sunko]]. Vrhunac stila ostvaren je u djelu arhitekta [[Rudolf Lubinsky|Rudolfa Lubinskog]], Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu, dovršena [[1913.]] i uređena po načelu totalnog dizajna.
Raskošna secesijska zdanja grade se i u Rijeci, a najzaslužniji su mahom [[Trst|tršćanski]] arhitekti [[Emilio Ambrosini]], [[Carlo Pergoli]] i [[Vjenceslav Celligoi]]. U Osijeku se mogu istaknuti radovi [[Vladoje Aksmanović|Viktora Axmanna]], napose [[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]], a u Splitu djela [[Spiro Nakić|Spira Nakića]] i [[Kamilo Tončić|Kamila Tončića]], poput Sumpornog kupališta ([[1903.]]) i Hrvatskog doma ([[1908.]]).
=== Moderna ===
| |||