Prvi spomen naselja sa današnjim imenom veže se za godinu [[1245.]] Na ovom mjestu je vlastelinska obitelj Kanižai jeKanižaj izgradila zamak. Značaj grada posebno je narastao u toku prvih osmanskih osvajanja u Panonskoj nizini, kada je grad bio važno utvrđenje u južnom dijelu tadašnje [[Ugarska|Ugarske.]] [[1571.]] godine Turci su osvojili utvrđenje i ovo mjesto je ostalo pusto sve do [[1690.]] godone, kada su Turci potisnuti na Balkan.
Poslje prelaska utvrđenja u ruke [[Habsburg|HabzburgovacaHabsburgovaca]] ovo već odavno pusto mjesto se naseljava Nijemcima, Hrvatima i Srbima. Po prestanku ratnih djelovanja utvrđenje je uništeno [[1702.]] godine, ali je naselje opstalo do danas.
18. stolječestoljeće je obilježeno naglim razvojem grada, naročito otvaranjem školskih ustanova, na kojima su učili mnogi poznati ljudi tog doba. Druga faza naglog razvoja dogodila se 1860ih1860.-ih godina dolaskom željeznice. Ova željeznička pruga imala je za tadašnju Ugarsku posebnu važnost, pošto je spajala glavni grad Budimpeštu sa državnom lukom, [[Rijeka|Rijekom]]. Ovo je potaklo razvoj prve industrije i mnogih gradskih ustanova (npr. gradska bolnica).
Poslje Prvog svjetskog rata Velika Kaniža je postala pogranični grad, što je doprinjelo njenom opadanju. Nekada važna pivarska industrija je tada propala. Na sreću, opadanje je spriječeno otkrićem nafte u okolici grada. Grad je postao središte naftne industrije u Mađarskoj.
Poslje Drugog svjetskog rata nastavljena je industrijalizacija grada, a naročito je bila važna [[1965.]] godina, kada je osnovana tvornica za proizvodnju žarulja, danas jedna od najvećih u svijetu. U ovo vrijeme došlo je i do širenja javnih prostora u gradu i obrazovanjanastankia novih trgova i velikog parka sa umjetnim jezerom, koje je danas poznati rekreacijski centar.
