Inačica od 30. studenoga 2009. u 12:02 uredi Charmpam (razgovor \| doprinosi) 17 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 30. studenoga 2009. u 12:03 uredi ukloni ovu izmjenu Charmpam (razgovor \| doprinosi) 17 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: Velika Britanija također je bila pozvana da se učlani, no ona je to odbila radi svojih specifičnih odnosa sa zemljama [[Krunske zemlje Commonwealtha\|Commonwealtha]]. Samim time, Francuska i Njemačka postale su središta zapadnoeuropskog zajedničkog djelovanja. Razlozi osnivanja ove organizacije bili su da se ojača, ratom oslabljena europska ekonomija, spriječi mogućnost novog rata ili prodiranje komunističkih ideja na zapad Europe, te da se održi trajni mir na ovim područjima. Francuska je osnivanjem ove organizacije dobila priliku da u toj novoj vezi kontrolira razvoj Njemačke nakon 2. svjetskog rata (a posebno militarizaciju), dok je zapadnonjemački kapital na taj način lakše izašao iz izolacije. Njemačka se istodobno oslobađala strane kontrole razvoja teške industrije, te razvijala svoje snage zajedno s ostalim zapadnoeuropskim zemljama, čime su utjecali na brže zaboravljanje ratnih strahota i velike njemačke uloge u tome. Temelji integracije bili su ugljen i čelik, te su ukinute carine i kvantitativna ograničenja na kretanje ugljena i čelika u svih 6 država potpisnica. Zajednica se među ostalim brinula i za neometanu ekonomsku ekspanziju, povećanje produktivnosti rada i stope zaposlenosti.

Pariški ugovor (1951.): razlika između inačica