Ana Katarina Zrinski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 8:
Katarina i Petar imali su četvero djece: [[Ivan Antun Zrinski|Ivana IV. Antuna Baltazara]] (26. kolovoza 1654. – 11. studenog 1703.), [[Jelena Zrinska|Jelenu]] (1643. – 18. veljače 1703.), Juditu Petronelu (1652. – 1699.), Auroru Veroniku (1658. – 19. siječnja 1735.). Ivan IV. Antun nakon sloma urote morao je prihvatiti prezime Gnade. Nakon kraće vojničke karijere bio je osumnjičen za veleizdaju, zatvoren u Ratteburgu u [[Tirol]]u i Schlossbergu u [[Graz]]u, gdje je proveo 20 godina i umro duševno poremećen. Jelena se udala u [[Mađarska|Mađarsku]] za Franju Rákóczija, [[Transilvanija|erdeljskog]] kneza, a drugi put kao udovica za Emerika (Mirka) Thökölyja. Judita Petronela i Aurora Veronika završile su život u samostanima. Judita Petronela bila je opatica Sv. Klare u [[Zagreb]]u, a Aurora Veronika opatica uršulinka u Celovcu.
 
Odlučno je podržavala protuhabsburšku politiku svoga supruga i u vrijeme [[Zrinsko-frankopanska urota|Zrinsko-frankopanske urote]] obavljala je povjerljive misije. Spisi suvremenika, nastali nakon gušenja urote, prikazuju je kao njezina začetnika i pokretača. Slomom urote dospjela je u nemilost [[beč]]koga dvora, uhićena je i odvedena u [[Bruck an der Mur]] (Most na Muri nedaleko od [[Graz]]a), a prilikom istrage svu je krivnju preuzela na sebe.
 
Golemi imutak Zrinskih djelomice je razgrabljen, a djelomice zaplijenjen. Lišena svega, Katarina je u srpnju [[1670.]] godine s kćerkom Aurorom (Zorom) internirana u [[samostan]] [[dominikanci|dominikanki]] u Grazu, gdje je i umrla 1673. godine.