Čačvina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 71:
== Povijest ==
Čačvina se nalazi pored vjekovnog puta koji iz [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]] preko [[Buško blato|Buškog blata]] vodi prema [[Livno|Livnu]] i [[Duvno|Duvnu]]. Ovom rutom i danas vodi put od Trilja prema Livnu: [[državna cesta D220]].
Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]] prema [[imotski|imotskom]] kraju i jugozapadnoj [[Bosna|Bosni]], što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.
Nad zaseokom Anđelića u [[Vrpolje (Trilj)|Vrpolju]] nalazi se [[gradina Jelinak]] (664 m), a na brdu Umac (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je [[Velika-Maroševa gradina]]. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila [[Velika Križina]] (703 m) je na području sela [[Čačvina|Čačvine]], dvije gomile su na položaju Pod kosom u [[Velić]]u, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci [[keramika|keramike]] razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.
Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama (spurillae). Ovaj je put sagrađen sredinom [[1. stoljeće|prvog stoljeća]], kao dio itinerarskog pravca [[Salona]]-[[Argentaria]], a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko [[Cetina|Cetine]] kod [[Trilj]]a, rubom Sinjskog polja do [[Vedrine|Vedrina]], a zatim se penjao preko [[Čačvina|Čačvine]], [[Vrpolje (Trilj)|Vrpolja]], [[Velić]]a i [[Tijarica|Tijarice]] prema naseljima oko današnjeg [[Buško blato|Buškog blata]].
Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen [[miljokaz]] postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina ([[235.]]-[[238.]]). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu [[Merkur]]u.
Na položaju Aran u Gornjoj Čačvini, uza sjeverni rub prostrane vrtače, gomila kamenja prikupljena krčenjem skriva ostatke većeg zdanja. Vodoravno složeni redovi četvrtastih kamenih blokova povezanih žbukom, okomita fasada oslonjena na proširenu temeljnu stopu, kao i ulomci keramičkih posuda i tegula, razbacani po površinama okolnih oranica, otkrivaju kako je riječ o antičkom objektu još nepoznate veličine i namjene.
Osim spomenutih lokaliteta, na području sela Čačvine postoje i drugi položaji s materijalnim ostacima prošlosti. Ispod brda Križine, južno podno utvrde, vire kamene poklopnice kasnosrednjovjekovnih grobova, kakvi su nedavno otkriveni stotinjak metara zapadno izvan suvremenog seoskog groblja, a pokraj staze što vodi k tvrđavi i crkvi [[Svi sveti|Svih Svetih]]. Toponimi Mirine blizu zaselka Žuljevića i Grebčine sjeverozapadno od Živaljića, također ukazuju na blizinu arheoloških lokaliteta.
[[Utvrda Čačvina]] se prvi put spominje [[1345.]], a o njoj više u samom članku o utvrdi.
== Sport ==
| |||