|
Od [[1934]]. u emigraciji u [[SAD]]-u, profesor je na nizu američkih sveučilišta, a od [[1951]]. u [[Meksiko|Meksiku]]. Ljevičar je i pod utjecajem [[Karl Marx|Marxa]], [[Sigmund Freud|Freuda]] i frankfurtskog kruga, te kritičar suvremenog društva. Predstavnik je neopsihoanalize.
Fromm se istakao kao originalni kritički interpretator Freudovih koncepcija koje su njegova druga osnovna inspiracija. U svojim djelima analizira probleme suvremenog i povijesnog svijeta, a najpoznatija su: '''''"Bijeg od slobode", "Zdravo društvo" i "Anatomija ljudske destruktivnosti"'''''.
[[Image:Erich Fromm writing.jpg|framed|Erich Fromm]]
'''Erich Fromm (Erih From)''' ([[23. mart]], [[1900]] – [[18. mart]], [[1980]]) je bio poznati njemačko-američki [[psihologija|psiholog]] i [[humanizam|humanistički]] [[filozofija|filozof]].
==Život==
Erich Fromm je započeo studije [[1918]]. na [[Univerzitet u Frankfurtu|Univerzitetu u Frankfurtu na Majni]]. Tokom ljetnjeg semestra [[1919]]. Fromm je studirao na [[Hajdelberški univerzitet|Hajdelberškom univerzitetu]], gdje je promjenio studije sa prava na [[sociologija|sociologiju]] kod [[Alfred Weber]]a (brat [[Max Weber]]a), [[Karl Jaspers]]a i [[Heinrich Rickert]]a. Fromm je postao doktorom filozofije (Ph.D.) [[1922]]., a završio je svoju obuku u psihoanalitici [[1930]]. na ''Psihoanalitičkom Institutu'' u [[Berlin]]u. Iste godine je otvorio kliniku i pridružio se Institutu za socijalna istraživanja u Frankfurtu. Nakon što su nacisti preuzeli vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]], Fromm je se preselio u [[Ženeva|Ženevu]], a onda 1934. u [[New York]] i [[Columbia univerzitet]]. Nakon što je napustio Columbiu, pomogao je stvaranju njujorške filijale ''Washingtonske škole psihijatrije'' [[1943]]. i ''William Alanson White instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju'' [[1945]].
Kada se Fromm preselio u Mexico City [[1950]], postao je profesor na ''UNAM'' (Universidad Nacional Autónoma de Mexico) i osnovao psihoanalitičko odjeljenje u medicinskoj školi. Podučavao je na UNAM-u do penzionisanja [[1965]]. U međuvremenu je podučavao kao profesor psihologiju na [[Michigan State univerzitet]]u od [[1957]] do [[1961]]., a kao pomoćni profesor psihologije na odjeljenju Umjetnosti i nauka [[Univerzitet u New York|njujorškog univerziteta]] poslije [[1962]]. Fromm se preselio u Muralto, Švajcarska, [[1974]]. i umro u svom domu [[1980]], pet dana prije svog osamdesetog rođendana. Cijelo vrijeme je imao svoju kliniku i izdavao seriju knjiga.
==Psihološka teorija==
Počevši sa njegovim prvim radom, ''Bijeg od slobode'', Fromova djela su poznata po njegovim socijalnim i političkim komentarima, kao i filozofskim i psihološkim podvlačenjima. Njegova druga knjiga, ''Man for Himself: An Inquiry into the Psychology of Ethics'' iz [[1947]]. je bila nastavak ''Bijega od slobode''. Zajedno, te knjige su činile Frommovu teoriju o ljudskom karakteru, koja je bila prirodan izdanak Frommove teorije o ljudskoj prirodi. Frommova najpopularnija knjiga je svakako ''Umjetnost ljubavi'', internacionalni bestseler koji je rekapitulirao i dopunio teoretske principe ljudske prirode iz ''Bijega od slobode'' i ''Man for Himself''.
Centralna u Frommovom pogledu na svijet je bila njegova interpretacija [[Talmud]]a, koji je studirao kao mladić kod rabina J. Horowitza, a kasnije i kod rabina Salman Baruch Rabinkowa, dok je radio na doktoratu sociologije na Hajdelberškom univerzitetu.
Frommov djed i dva pradjeda na očevoj strani su bili rabini, dok je majčin ujak bio poznat talmudski naučnik. Ipak, Fromm je se distancirao od ortodoksnog [[Jevreji|judaizma]] [[1926]]., a pridružio sekularnom shvatanju skripturalnih ideala.
Jezgro Frommove humanističke filozofije je njegova interpretacija [[Biblija|biblijske]] priče o [[Adam i Eva|Adamovom i Evinom]] protjerivanju iz ''Rajskog vrta''. Oslanjajući se na svoje znanje Talmuda, Fromm je ukazao da je uglavnom vrlina kada se može razabrati između dobra i zla, dok biblijski učenjaci uglavom smatraju Adama i Evu griješnim zbog neposlušnosti prema [[Bog]]u, tako što su zagrizli jabuku s [[Drvo Znanja|Drveta Znanja]]. Ipak, napuštajući tradicionalnu religioznu ortodoksiju, Fromm je veličao ljudske vrline zbog nezavisnog djelovanja i korištenja razuma kako bi se uspostavile moralne vrline, a ne pripadanju autoritetskim moralnim vrijednostima.
Pored pojednostavljenog osuđivanja autoritetskih vrijednosti sistema, Fromm je koristio priču Adama i Eve kao alegorijsko objašnjenje [[ljudska evolucija|ljudske biološke evolucije]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalnog]] straha, izjavljujući da su Adam i Eva, nakon što su jeli sa Drveta Znanja, postali svjesni samih sebe kao odvojenim od prirode, ali i dio nje. Zato su se osjećali "goli" i "postiđeni": Oni su se [[evolucija|razvili]] u [[ljudsko biće|ljudska bića]], svjesni samih sebe, svoje smrtnosti i nemoći pred silama prirode i društva. Nisu više bili ujedinjeni s kosmosom kao što su bili [[instinkt]]ivno, u praljudskom postojanju kao [[životinja|životinje]]. Po Frommu, svjesnost odvojenog ljudskog postojanja je izvor svih [[krivica]] i [[sram]]a, a rješenje za ovu egzistencijalnu dihotomiju se nalazi u razvitku jedinstvene ljudske moći [[ljubav]]i i razuma. Fromm je odvojio njegov koncept ljubavi od popularnog shvatanja ljubavi u takvoj mjeri, da je njegov odnos prema ovom konceptu bio u biti paradoksalan.
Fromm je smatrao da je ljubav međusobni kreativni kapacitet, a ne [[emocija]], i odvojio je kreativni kapacitet od onog što je smatrao raznim formama [[narcizam|narcističkih neuroza]] i [[sado-mazohizam|sado-mazohističkih tendencija]], koje se obično uzimaju kao dokaz "istinite ljubavi". Fromm je zaista posmatrao iskustvo "zaljubljivanja" kao dokaz nečije nesposobnosti da razumije istinitu prirodu ljubavi koja, po njemu, uvijek ima zajedničke elemente kao što su ''briga'', ''odgovornost'', ''poštovanje'' i ''znanje''. Oslanjajući se na svoje znanje o Talmudu, Fromm je isticao priču o [[Jonah]]u, koji nije htio da spasi građane [[Nineveh]]a od konsekvenci njihovih grijehova, kao demonstraciju njegovog vjerovanja da su vrijednosti ''brige'' i ''odgovornosti'' uglavnom odsutne u većini ljudskih veza. Fromm je takođe tvrdio da vrlo mali broj ljudi savremenog društva ima ''poštovanje'' prema autonomiji drugih ljudskih bića, a još manje objektivno ''znanje'' o onome što drugi ljudi iskreno žele i trebaju.
==Politika==
Kulminacija Frommove socijalne i političke filozofije je bila njegova knjiga ''Zdravo društvo'', štampana [[1955]]., u kojoj favorizira humani, [[demokratski socijalizam]]. Oslanjajući se primarno na radove [[Karl Marx]]a, Fromm je bio prvi politički i sociološki komentator te vrste misli, koja je zagovarala ideal lične slobode, koje se češće nalazila u knjigama [[klasični liberalizam|klasičnih liberalista]]. Frommova varijanta socijalizma je odbacila i zapadnjački [[kapitalizam]] i sovjetski [[komunizam]], na koje je on gledao kao nehumane i birokratske socijalne strukture koje rezultiraju otuđivanjem pojedinaca od društva i svijeta.
Fromm je bilo vrlo aktivan u američkoj [[politika|politici]]. Pridružio se ''Socijalističkoj partiji Amerike'' [[1950]]-ih, i dao sve od sebe kako bi se dalo alternativno gledište na ''McCartizam'' koje je preovladavalo u to doba. Ipak, kao suosnivač ''SANE''-a, Frommov najjači politički interes je bio međunarodni pokret za mir, boreći se protiv utrke nuklearnog naoružanja i američkog sudjelovanja u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Nakon što je uzalud podržavao senatora [[Eugene McCarthy]]ja tokom predsjedničke nominacije demokrata [[1968]], Fromm se manje-više povukao sa američke političke scene.
==Glavni radovi==
*''Bijeg od slobode'', [[1941]]
*''Zdravo društvo'', [[1955]]
*''Umjetnost ljubavi'', [[1956]]
*''Čovjekovo srce'', [[1964]]
*''Bićete kao bogovi'', [[1966]]
*''Anatomija ljudske destrukcije'', [[1973]]
*''Imati ili biti'', [[1976]]
*''Umjetnost postojanja'', [[1989]]
==Vanjski linkovi==
*[http://www.erichfromm.de/ The International Erich Fromm Society]
*[http://marxists.org/archive/fromm/index.htm Erich Fromm Archive] na [http://marxists.org Marxists.org Internet Archive]
*[http://www.philosophicalsociety.com/Archives/Homo%20Consumens.htm "Homo Consumens"] Frommove misli o tome kako je sve prilagođeno našem savremenom kapitalističkom svijetu.
[[Category:osoba|Fromm,Erich]]
[[Category:muškarac|Fromm,Erich]]
[[Category:1900 rođenja|Fromm,Erich]]
[[Category:1980 smrti|Fromm,Erich]]
[[Category:biografije|Fromm,Erich]]
[[Category:Psihologija|Psihologija|Fromm,Erich]]
[[Category:Jevrejski naučnici|Fromm,Erich]]
{{Wikicitat|Erich Fromm}}
[[ar:إريك فروم]]
[[ca:Erich Fromm]]
[[cs:Erich Fromm]]
[[de:Erich Fromm]]
[[en:Erich Fromm]]
[[eo:Fuĝo for de libereco]]
[[es:Erich Fromm]]
[[fa:اریک فروم]]
[[fi:Erich Fromm]]
[[fr:Erich Fromm]]
[[he:אריך פרום]]
[[hr:Erich Fromm]]
[[it:Erich Fromm]]
[[ja:エーリヒ・フロム]]
[[mk:Ерих Фром]]
[[nl:Erich Fromm]]
[[pl:Erich Fromm]]
[[pt:Erich Fromm]]
[[ru:Фромм, Эрих]]
[[sk:Erich Fromm]]
[[sv:Erich Fromm]]
[[zh:埃里希·弗洛姆]]
[[Kategorija: Američki znanstvenici|Fromm, Erich]]
| 