Razlika između inačica stranice »Ivanska«

Obrisano 16.507 bajtova ,  prije 10 godina
m
Uklonjena promjena suradnika Marko71, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Dtom
m (Uklonjena promjena suradnika Marko71, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Dtom)
 
== Zemljopis ==
'''Općina Ivanska smještena je u zapadnom dijelu Bjelovarko[[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]]. Reljef je ravničarski i blago brežuljkast.
županije na istočnim padinama Moslavačke gore.
Prostor koji danas obuhvaća Općina Ivanska bio je u sastavu nekadašnje
općine Čazma do 1993. godine,kada je prilikom promjene
teritorijalno-političkog ustrojstva Republike Hrvatske izdvojena
kao samostalna jedinica lokalne samouprave.
Područje Općine Ivanska graniči sa Gradom Čazma i Općinom Štefanje
na zapadu.Sjeverni dio općine graniči sa Gradom Bjelovarom i Općinom
Nova Rača ,a južni i istočni sa Općinom Berek i Velika Trnovitica.
Dio južne granice Općine ujedno je i granica Bjelovarsko-bilogorske
sa Sisačko-moslavačkom županijom.
Karakteristika Općine Ivanska, kao i većine sličnih manjih i
slabije urbaniziranih sredina, je konstantna depopulacija izazvana
iseljavanjem u atraktivnija područja, kojom je broj stanovnika u
naseljima općine u posljednjih 50 godina smanjen za gotovo 50%.
Najznačajniji prirodni resursi su znatne površine pod šumama
relativno kvalitetno poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine
(opekarska glina i građevinski kamen) te ribnjačke površine na
sjeveru općine. Općina Ivanska raspolaže sa 670 ha ribnjačkih
površina, odnosno 21% ukupnih ribnjačkih površina Bjelovarsko-bilogorske
županije.
U sjevernom dijelu općine na ravnim i blago brežuljkastim površinama
nalaze se najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta. Veći dio južnog
područja općine zauzimaju šume istočnih obronaka Moslovačke gore.
Ovaj dio općine karakterizira slabija naseljenost te izrazito
negativni demografski pokazatelji.'''
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 21:14, 11. prosinca 2009. (CET)
 
== Stanovništvo ==
 
== Uprava ==
Načelnik općine je Šimo Strmota.'''Adresa :
Slavka Kolara 1,
43231 Ivanska
Telefon: 043/887-141
Fax : 043/887-141'''
e-mail: opcina-ivanska@bj.htnet.hr
[http://www.ivanska.hr]www.ivanska.hr
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 21:45, 11. prosinca 2009. (CET)
 
== Povijest ==
{{izvor}}
* [[Đuro Sudeta]]- hrvatski književnik, rođen u Staroj Plošćici
* Hrvoje Horvat - rukometaš
'''
== Đuro Sudeta ==
,rođen 10.travnja .1903 god. u Stara Ploščica,-umro 30.travnja 1927 .godine u Koprivnici,hrvatski književnik.
Bilješke o piscu:
Đuro Sudeta bio je hrvatski pjesnik duhovne zaokupljenosti i tužnog
raspoloženja. Bio je seosko dijete, a rođen u selu kraj Bjelovara gdje je
proveo djetinstvo, pa su motivi tog ambijenta ispunili njegovu intimnu
liriku. Najćešće je pisao pjesme i prozu u fantastičnom smjeru od kojih je
Mor najpoznatije djelo. Objavio je više zbirka pjesama kao npr.
Osamljenim stazama, Kućice u dolu i Sutoni. Već prema njihovim
naslovima možemo zaključiti ključne motive i raspoloženja. Umro je vrlo
mlad zbog oboljenja od tuberkuloze 1927. u Koprivnici. Sudeta je
nagovijestio snažan pjesnički talent koji je usprkos njegovog kratkog
života ostavio trag u hrvatskoj književnosti.'''
*
'''Hrvoje Horvat''' - rukometaš
(Bjelovar, 25. V. 1946.)
Rukometni reprezentativac s 231 nastupom i 621 postignutim zgoditkom. Bio je član ORK “Partizana” (Bjelovar) s kojim je više puta osvojio državno prvenstvo i Kup, a 1972. osvojio je Kup europskih prvaka. U razdoblju 1978. - 1983. igrao je za njemačke klubove TSV Milbertshofen i MTSV Schwabing.
Na OI 1972. osvojio je zlatnu, a na SP 1970. i 1974. brončanu medalju. Tri puta nastupio je za reprezentaciju međunarodne rukometne federacije (IHF).'''
* Filip Ozobić - nogometaš Zadra i budući igrač Spartak Moskve i hrv. reprezentacije
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 21:13, 11. prosinca 2009. (CET)
 
'''Ivan Obrljan
Tijekom Vojno-redarstvene akcije”Bljesak”za oslobođenje Zapadne Slavonije,2.svibnja 1995.god.kod Pakraca je u 36.godini,kao hrvatski vojnik poginuo igrač Ivan Obrljan.
Ivan Obrljan ,bio je đak ivanačke osnovne škole,aktivno je igrao 20 god.-10 godina u varaždinskim klubovimaa poslije povratka još 10 godinau klubu u Ivanskoj,u kojem je bio izuzetno cijenjen i dugi niz godina kapetan momčadi,na mjestu golmana .
U spomen na Ivana Obrljana,od 1996. god. RK”Ivanska” svake godine organizira Memorijalni turnir,koji je prerastao u značajnu sportsku manifestaciju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.Na tom Memorijalu,uz domaćina “Ivanska”,dosada su igrale prvoligaške momčadi:RK “Bjelovar”,RK”Medveščak”RK”Zagreb-Badel”,RK”Varteks-Tivar”Varaždin,RK”Moslavina”,te niz drugoligaških ekipa. '''
 
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 22:27, 11. prosinca 2009. (CET)
 
== Spomenici i znamenitosti ==
*Bista Đure Sudete u Staroj Plošćici
''''SAKRALNE GRAĐEVINE''
Iz skupine sakralne građevine na području Općine Ivanska sljedeće su:
 
župna crkva sv.Ivana Krstitelja u Ivanskoj
 
župna crkva sv.Katarine u Samarici
 
župna crkva sv. Tri Kralja u Staroj Ploščici
 
kapela sv. Antuna u Babincu
 
Kapela sv.Ilije u Donjoj Petrički
 
kapela sv.Jurja u Đurđicu
 
kapela sv.Petra i Pavla u Gornjoj Petrički
 
kapela sv.Križa u Križicu
 
pravoslavna filijalna crkva Uspenja Bogorodice u Srijedskoj
 
kapela-poklonac sv.Trojstva u Gornjoj Petrički
 
pil sv. Josipa u Samarici
 
poklonac sv. Ilije u Samarici
 
''CIVILNE GRAĐEVINE''
 
Iz skupine civine građevine na području Općine Ivanska slijedeće su:
 
župni dvor u Ivanskoj
 
župni dvor u Samarici
 
župni dvor u Staroj Ploščici
 
stara škola u Babincu
 
stara škola u Rastovcu
 
stara škola u Samarici
 
zgrada šumarije u Ivanskoj'''
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 21:15, 11. prosinca 2009. (CET)
 
== Obrazovanje ==
* San Ivanske kazališne noći - kojim se pučanima Ivanske i šire približava kazalište.
* Dan Đure Sudete - svake godine u mjesecu travnju, u Mjesnom domu Stara Plošćica održava se Dan Đure Sudete u spomen na rođenje slavnog pjesnika
'''
 
== KUD „SLOGA-ĐURĐIC“ ==
'''Povijesni podaci o postanku župa u ovom kraju datiraju u godinama između 1334. i 1501. god. U tom periodu spominje se i župa u Hejmovcu (Đurđicu).
Vremena koja su slijedila bila su turbolentna i mnogi su zapisi izgubljeni ili uništeni. Došlo je do naseljavamja i raseljavanja stanovništva pa se ponovo selo Đurđic spominje tek u XVII st. Selo je dobilo ime po župnoj crkvi sv. Jurja u toku povijesti selo je bilo do temelja spaljeno i opljačkano i tek u XVII st. Ponovo naseljavano doseljenicima zapadno od rijeke Česme.
Postepeno se oporavljalo tako da je vremenom postalo jedno od najbogatijih sela
Sve do I svjetskog rata (poljoprivreda i uzgoj stoke). Poslije II svjetskog rata poljoprivreda je pomalo zapostavljana. Industrijalizaciju je osjetilo i selo Đurđic. Danas je dosta zapušteno, mladi odlaze u gradove, ostalo je većinom staračko stanovništvo. Bez obzira na sve seljani su uvijek znali održavati društvene običaje. Jedan od običaja koji se do danas obdržao je običaj „Đurđara“ . Djeca i mladi ljudi nose koš opleten mladim bukovim grančicama i navraćaju u svaku kuću čestitajući Jurjevo. ( uz to se pjeva i prigodna pjesma „Opa đipi Đuro“) 1931. god. U Đurđicu je osnovan Ogranak kulturno prosvjetnog društva Hrvatska seljačka sloga. Radilo je s prekidima i ponovno oživjelo pod nazivom KUD „SLOGA-ĐURĐIC“ Osnivači prvog društva bili su: Ivan Kukolj, Nikola Živoder i Josip Tuđa.
U vrijeme Domovinskog rata društvo nije radilo. Na inicijativu Šime i Snježane Strmota , Ane Medved , Milana Medved , Mateja Oslovar, Barice Forijan obnovljeno je 2005. god. I danas nosi ime KUD „SLOGA-ĐURĐIC“.
KUD „SLOGA-ĐURĐIC“ svojim radom nastoji doći do što orginalnijih zapisa iz svog kraja te ih sačuvati od zaborava.U tome nam pomažu i preostali stariji stanovnici Đurđica koji su uz ove pjesme i običaje rasli i starili te ih tako utkali u svoje živote i živote svih nas.Jer bez obzira gdje radili i živjeli svatko od nas u sebi nosi dio svog zavičaja i tih istih običaja koji su našim djedovima i bakama bili sastavni dio života.'''
 
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 21:28, 11. prosinca 2009. (CET)
 
== Običaj za sv. Đurđa(Đurđevdan) ==
Prvi svetac u proljeće je sv.Đurađ,Đurđe,Juraj ili Đuro,koji dolazi u travnju,kada se počinje buditi iz zimskoga sna šuma listajući i time navješćujući ponovno stvaranje novoga života.U čestitare od kuće do kuće išli su dječaci,koji su bili prekriveni košem ispletenim od prvih bukovihi grabovih zelenih grančica.
Išli su po dvojica,a ponekad i skupina od više djece,svaki je imao u ruci po nekoliko zelenih grančica,dok je jedan od skupine umjesto grančica nosio košaricu u koju je spremao darove nakon čestitanja.Tada se pjevala ova prigodna pjesma:
''Dobro večer(ili jutro),gazda i gazdarice
evo Đure na zelenom konju u vašem dvoru.Opa,đipi Đuro,zelenoj dolami,u prnjavoj ponjavi! Kol’ko ima grančica,Bog vam dao telića.Opa đipi Đuro,u zelenoj dolami,u prnjavoj ponjavi! Kol’ko ima grančica Bog vam dao praščića.Opa,đipi Đuro,u zelenoj dolami,u prnjavoj ponjavi ! Kol’ko ima grančica,Bog vam dao ždrebića.Opa đipi Đuro,u zelenoj dolami,u prnjavoj ponjavi! Đuro se stresa,da mu date mesa!Ide Đuro sa planine,da mu date slanine!Ide Đuro iz Petričke,da mu date kobasičke!Đuro se valja, da mu date jaja.Dajte Đuri svašta,bu’ vam sreća rasla!Dajte Đuri dinar-dva,da ne pjeva badava!Ide Đuro iz Đurđica trese mu se nogavica!''
Na završetku pjevanja,kuća koja je imala djevojku(curu) ili snašu,čestitari bi ostavljali po zelenu grančicu ili samo listić,a ako su sa sobom imali i procvjetali jorgovan,u znak darivanja ostavili bi grančicu cvjetnog jorgovana.Posebice ako je bio dječak koji je imao simpatiju u toj kući.'''
 
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 21:15, 11. prosinca 2009. (CET)
'''STARI OBIČAJI:
'''ŽETVA PŠENICE '''
U prvoj polovici 20.stoljeća u selima naše županije i šire ,pšenica kosila ručnom kosom ili žela sa srpom.Na držalu kose ugradile su se drvene vile ili neki štap sa špagom kako bi se otkos pšenice naslanjao na nepokošenu pšenicu.Žito se kosilo u zoru(od tri ujutro) ili u predvečerje kada nisu bile jake vrućine.Sudjelovali su svi članovi obitelji:mladi muškarci kao kosci,snahe, kao nabiralje i djeca kao pojasari.Stariji su na polje dolazili vezati snopove i nastavljati ih na stavice .
'''VRŠIDBA'''
U pojedinim domaćinstvima vršidbu je obavljalo 20 do 30 težaka i to: dvojica su bacali snoplje na vršalicu dvojica(obično žene ili starija djeca)su na drešu odvezivali pojaseve i dodavali snopove težaku koji ih je pažljivo stavljao u bubanj,šest do osam težaka odnosilo je slamu,koja je izlazila na zadnji kraj vršalice,do mjesta gdje su dvojica tu istu slamu slagali u stog,dva do četiri težaka su na smjenu nabacivali slamu na stog ,zadatak dviju žena je bio grabljanje pljeve koja je izlazila na sredinu vršalice i u plahtama(ponjavama) nosile u za to određenu prostoriju;jedan težak,obično jači muškarac,bio je zadužen za izmjenu vreća,onih koje du bile napunjene vršenjem te stavljanje praznih na njihovo mjesto.Usput je svaku vreću i zavezao po potrebi te izričito pazio da svaka vreća bude najprije odnešena na vaganje.Dva do četiri težaka,nakon vaganja odnosili su vreće u drvene škrinje u hambaru ili na tavansku prostoriju,gdje je ovršeno žito jednakomjerno rasprostrto da se lakše osuši i dočeka hladnije dane.
Ako se vršilo žito (mašinalo) cijeli dan bilo je pored glavnoga obroka,i nekoliko zastoja da bi domaćin ili domaćica težake ponudio kolačima, vinom i rakijom.
U večernjim satima potekla je pjesma koja se orila iz sveg grla,što je označilo kraj uspješnog pospremanja žita i obilje u nadolazećim danima.
Treba naglasiti da se težaci nisu plaćali novcem,već je jedan drugome pomagao i na taj način “zaradio” za sebe težaka.Isto tako prvi strojevi za vršidbu pokretani su na parni pogon ili snagom konja i volova(zvali su ih geplini),a koristili su sve do četrdesetih godina ,kada u upotrebu ulaze traktori.Za rad na drešu bilo je ppotrbno dvadesetak težaka;jedna do dvije osobe koje su s baglje bacale snopove,dvije djevojke koje su odvezivale pojaseve,šopar koji je spuštao snopove u bubanj,muškarci koji su skupljali slamu i slagali je na kup,nosači vreća,djevojke koje su odnosile pljevu u priparmiće.. U slučajevima kada je za vršidbu bilo pripremljena velika količina žita,težaci su se smjenjivali ,pa ih je trebalo još i više.Ako gospodarstvo nije bilo veliko i imalo je samo dva do tri voza žita,nije se mlatilo doma već kod vlasnika dreša.Tamo se skupilo dosta ljudi koji su čekali na red,ponekad i čitavu noć.To je bila izuzetbna prilika za zabavu,pjesmu,a ponekad i ozbiljnije udvaranje. '''
 
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 21:21, 11. prosinca 2009. (CET)
 
== Sport ==
*[[NK Ivanska]]
*RK Ivanska
'''POČECI RUKOMETA U IVANSKOJ
Rukomet je sredinom pedesetih godina 20.stoljeća već tada bio prava “zaraza “u Bjelovaru ,kao i u sjevernom dijelu Hrvatske na potezu Virovitica-Koprivnica(Križevci)-Varaždin.Posebno je bio popularan među srednjoškolcima .
Početak rukometa u Ivanskoj je počeo davne 1957. godinekada su tadašnji učitelj osnovne škole Zdenko Vojković i Ante Lukač donijeli prvu rukometnu loptu u Ivansku.Oni su kao đaci Učiteljske škole u Križevcimaigrali u školskoj ekipi.Kada su počeli raditi u Osnovnoj školi Ivanska,okupili su desetak mladih i dva puta tjedno trenirali tu novu sportsku igru.Na samom početku klub se zvao”Mladost” Ivanska
Sredinom lipnja te iste -1957.godine,odigrana je u Ivanskoj prva povijesna rukometna utakmica.U Ivansku su došli bjelovarski gimnalizajci,koji su iuz Bjelovara doputovali biciklima.Igralo se za tu prigodu”izlajnanom” školskom dvorištu.Na toj povijesnoj utakmici za Ivansku su igrali:Ante Lukač(vratar),Zdenko Vojković,Mato Blazonija,Mato Mrazović,Alojz Filipčić,Ivica Franjević,Josip Žljebačić i Drago Tatalović. 1959.godine osnovan je Incijativni odbor za promjenu imena kluba u DTO”Partizan”Ivanska,vjerojatno po uzoru na Bjelovar.
Prvi prvenstveni susreti već od 1958.god.RK”Mladost”Ivanska uključuje se u natjecanje na razini Rukometnoga podsaveza Bjelovar.Početkom sedamdesetih godina 20 stoljeća ,pod vodstvom trenera Željka Plentaja,stasala je jedna od najdarovitih generacija ivanačkih rukometaša,koju su predvodili Darko Šarić, Ljerko Ožegović i Berislav Pušić,Draško Kovačić,Milan Mateković, Danko Ožegović,Anđelko Đurić,Mladen Sremec,Ranko Kudumija,Stjepan Haler ,Oni su od 1975.do 1985. godine igrali u tadašnjoj Hrvatskoj regionalnoj ligi-sjever s klubovima s područja sjeverezapadnog dijela Hrvatske i nalazili se gotovo uvijek na samom vrhu te lige.
Povijesni događaj za Ivansku i njen rukometni klub zbio se 1972. godine.Te je godine Bjelovarski “Partizan” osvojio Kup europskih prvaka glasovitom pobjedom19:14 nad tada jakim njemačkim”Gummersbachom”Ivančani su prvi ugostili nove europske prvake i tako na najljepši mogući način obilježili 15.godišnjicu kluba.U prijateljskoj utakmici tada između ORK”Partizan”Bjelovar iRK”Partizan”Ivanska ,utakmica je završila pobjedom europskih prvaka 32:27.Igralo se u revijalnom i sljavljeničkom tonu, a na novom asfaltnom igralištu u Ivanskoj okupilo se oko 1500 gledatelja iz Ivanske,Bjelovara i okolnih mjesta od Čazme do Garešnice.Bio je to prvorazredni sportski događaj,te još jedan poticaj popularizaciji rukometa u ovom kraju.
Druga povijesna utakmica odigrala se 7.lipnja 1977 god. u povodu obilježavanja 20.godišnjice rukometnoga kluba,u Ivanskoj je tada gostovala reprezentacija Jugoslavije.Utakmica je završila 31:24 za reprezentaciju Jugoslavije.Bio je to još jedan spektakularan događaj,koji je povečao popolarnost rukometa i Rukometnoga kluba u ovom kraju.
U sezoni 1984/85 Ivančani su ostvarili još jedan od svojih najvećih sportskih spjeha ,izborili su 1.mjesto i plasirali se tadašnju “Jedinstvenu Hrvatsku rukometnu ligu”.Bio je to prvorazredan uspjeh Ivančana jer od tad pa nadalje Ivanska u samom vrhu hrvatskoga rukometa. Početkom ‘90-ih godina ,na utakmici 1991. godine između RK “Partizan” Ivanska i RK”Medveščak”Zagreb gdje je bio rezultat 26:24 u završnici Kupa Hrvatske Ivančani pobijedilii plasirali se na finalni turnir Kupa Hrvatske(Split,29.-31.01.1991.)Bilo je prvorazredno iznenađenje i prava senzacija,pogotovo zato što je upravo “Medveščak” godinu dana prije bio pobjednik Kupa Jugoslavije.U finalnom turni su u Splitu ,sa domaćinom “Splitom” odigrali neriješno 28:28. '''
*ŽRK Ivančice
*ŠŠK Ivan Obrljan
*Hrvatska Športska Udruga Stara Plošćica
*DVD Križic
 
--[[Suradnik:Marko71|Marko71]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marko71|razgovor]])</small> 21:53, 11. prosinca 2009. (CET)
 
== Vanjske poveznice ==