Zvonimir Kulundžić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje izmjene 2186460 što ju je unio/unijela Fhms (Razgovor sa suradnikom:Fhms)
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 93.138.221.62, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Fhms
Redak 3:
Objavio je brojne opsežne studije o poznatim hrvatskim ličnostima ([[Stjepan Radić|Stjepan]] i [[Antun Radić]], [[Eugen Kvaternik]], [[Mihovil Pavlek Miškina]], [[Slavko Kolar]], [[Miroslav Krleža]]), te o hrvatskoj kulturi i historiografiji. Predmetu je prilazio činjenično, nekad emocionalno. Potaknuo je mnoga hrvatska kulturološka i politička pitanja i polemike. Uredio je Sabrana književna djela M.P. Miškine (1968. u 4 knjige), Slavka Kolara (1970. i 1971. u 6 knjiga), te izabrana djela Stjepana Radića, pod naslovom "Politički spisi" (1971.), koja sadrže Radićevu autobiografiju, članke, govore i rasprave.
 
U velikom opusu njegovog rada ostaje znamenita njegova hipoteza po kojoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. tiskana u [[Kosinjski Bakovac|Kosinju]], u Lici. U svojoj knjizi "Kosinj - kolijevka tiskarstva slavenskoga juga" dao je mnoge tvrdnje koje idu u prilog gornjoj hipotezi i do današnjih dana znanstvena javnost nije uspjela, usprkosni brojnimu uzaludnimpotpunosti pokušajimadokazati, opovrgnutiali rezultateni i zaključkeopovrgnuti njegova istraživanja, čime porijeklo tiskanja prve hrvatske inkunabule svakako, do novih saznanja, treba svrstati upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, malo mjesto kraj Perušića, u Lici. Otkrio je i prvu [[Marulić|Marulićevu]] prozu na hrvatskom jeziku, stariju od njegove "Judite", ustvari prijevod srednjovjekovnog djela "De imitatione Christi" pod naslovom "Od naslidovanja Isukarstova" (iz godine 1500.) i objavio ga zajedno s [[Julije Derossi|Julijem Derossiem]] godine 1989.
 
Zbog svoje polemičnosti, nemirenja s postojećim stanjem, nepodilaženja autoritetima i nadasve nedodvoravanju ljudima na vlasti nazvan je ''Quercus croaticus incorruptibilis et indelebilis'' (Hrvatski hrast, nepotkupljiv i neuništiv) i pod tom je metaforom uveden i u Hrvatskom političkom leksikonu" [[Hrvoje Šošić|Hrvoja Šošića]].