Inačica od 5. prosinca 2009. u 18:42 uredi Samira (razgovor \| doprinosi) 288 edits m Zdravstveno veleučilište Zagreb premješteno na Razgovor:Zdravstveno veleučilište Zagreb: Članak ne valja, treba ići na razgovor ← Starija izmjena		Inačica od 15. prosinca 2009. u 02:30 uredi ukloni ovu izmjenu 93.139.72.197 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Zdravstveno veleučilište u Zagrebu''' najstarija je obrazovna ustanova visokoškolskog, stručnog, zdravstvenog obrazovanja u Hrvatskoj. Današnje Zdravstveno veleučilište osnovano je 1966. godine pod nazivom ''Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare u Zagrebu''. Osnivač Škole bila je Zajednica zdravstvenih ustanova Hrvatske. U to doba Škola je bila jedina visokoškolska ustanova u Hrvatskoj za obrazovanje bolničkih i dispanzersko - patronažnih medicinskih sestara, te radioloških, sanitarnih i laboratorijskih tehničara na razini više stručne spreme. Studij za sve studijske smjerove trajao je četiri semestra, a nastavni programi su bili usmjereni stjecanju teoretskih znanja i praktičnih vještina, s naglaskom na ovladavanje praktičnim vještinama potrebnim za svakodnevni rad u zdravstvenoj praksi. Praktični dijelovi nastave odvijali su se na nastavnim radilištima u okviru suradničkih zdravstvenih ustanova - u kliničkim i općim bolnicama, domovima zdravlja, te drugim zdravstvenim ustanovama u gradu Zagrebu. Osim studija u Zagrebu, povremeno su organizirani i područni studiji u Splitu, Osijeku, Požegi i Varaždinu.▼ == Povijest == ▲Današnje Zdravstveno veleučilište osnovano je [[1966]]. godine pod nazivom ''Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare u Zagrebu''. Osnivač Škole bila je Zajednica zdravstvenih ustanova Hrvatske. U to doba Škola je bila jedina visokoškolska ustanova u Hrvatskoj za obrazovanje [[bolnica\|bolničkih]] i dispanzersko - patronažnih medicinskih sestara, te radioloških, sanitarnih i laboratorijskih tehničara na razini više stručne spreme. Studij za sve studijske smjerove trajao je četiri semestra, a nastavni programi su bili usmjereni stjecanju teoretskih znanja i praktičnih vještina, s naglaskom na ovladavanje praktičnim vještinama potrebnim za svakodnevni rad u zdravstvenoj praksi. Praktični dijelovi nastave odvijali su se na nastavnim radilištima u okviru suradničkih zdravstvenih ustanova - u kliničkim i općim bolnicama, domovima zdravlja, te drugim zdravstvenim ustanovama u gradu ~~Zagrebu~~[[Zagreb]]u. Osim studija u Zagrebu, povremeno su organizirani i područni studiji u ~~Splitu~~[[Split]]u, ~~Osijeku~~[[Osijek]]u, Požegi i ~~Varaždinu~~[[Varaždin]]u. Počeci školovanja u Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare bili su više nego skromni. Vlastiti prostor za obavljanje djelatnosti Škole nije postojao. Središte Škole bilo je u iznajmljenim prostorima Centra za zaštitu majke i djece, u Klaićevoj ulici 16, gdje je Škola imala na raspolaganju prostor od oko 20 četvornih metara. Nastava se odvijala u iznajmljenim prostorima na području cijeloga Zagreba. Nastavnici su isključivo bili u honorarnom radnom odnosu i to pretežno s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1970. iz vlastitih ušteđenih sredstava kupljen je prostor u Gajevoj ulici 49/1, površine 140 m2. Taj je prostor bila osnova daljnjeg prostornog razvoja Škole, jer je temeljem tog početnog kapitala dugoročnim kreditom kupljena današnja zgrada u Mlinarskoj cesti 38.▼ ▲Počeci školovanja u Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare bili su više nego skromni. Vlastiti prostor za obavljanje djelatnosti Škole nije postojao. Središte Škole bilo je u iznajmljenim prostorima Centra za zaštitu majke i djece, u Klaićevoj ulici 16, gdje je Škola imala na raspolaganju prostor od oko 20 četvornih metara. Nastava se odvijala u iznajmljenim prostorima na području cijeloga Zagreba. Nastavnici su isključivo bili u honorarnom radnom odnosu i to pretežno s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1970. iz vlastitih ušteđenih sredstava kupljen je prostor u Gajevoj ulici 49/1, površine 140 m2. Taj je prostor bila osnova daljnjeg prostornog razvoja Škole, jer je temeljem tog početnog kapitala dugoročnim kreditom kupljena današnja zgrada u Mlinarskoj cesti 38. Godine [[1984]]. Škola gubi samostalnost i pod pritiskom tadašnje politike udružuje se s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu u jednu ustanovu. Stupanjem na snagu Zakona o visokim učilištima 1993. godine, kojim je propisano da se stručni studiji ne mogu više izvoditi na fakultetima, već samo na visokim školama i veleučilištima, ponovno se pruža prilika za osamostaljenje Škole. Do osamostaljenja dolazi 1996. godine, osnivanjem Visoke zdravstvene škole Odlukom [[Vlada\|Vlade]] Republike Hrvatske, čime se Škola odvaja od [[Medicinski fakultet u Zagrebu\|Medicinskog fakulteta]] u samostalnu ustanovu. Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu Republike Hrvatske pozitivno je ocijenilo prijedlog novih, trogodišnjih nastavnih programa, te se studij na svim studijskim smjerovima od 1999./2000. godine produžuje sa dvije na tri godine. Godine 2005. Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o prerastanju Škole u Zdravstveno veleučilište u Zagrebu. Zbog povećanog opsega djelatnosti, sve većeg broja vlastitih nastavnika i povećanja broja studenata, 2006. godine zakupljen je novi prostor za djelatnost Veleučilišta, na Ksaveru 209 u neposrednoj blizini stare zgrade u Mlinarskoj cesti. == ~~Vanjske poveznice~~Izvor == [http://www.zvu.hr Zdravstveno veleučilište Zagreb]<br> == Vanjske poveznice == [http://studentski-zbor.zvu.hr Studentski zbor Zdravstvenog veleučilišta Zagreb] [[Kategorija:Zdravstvene ustanove]]

Zdravstveno veleučilište u Zagrebu: razlika između inačica