Razlika između inačica stranice »Lažištipavci«

Dodana 33 bajta ,  prije 11 godina
m
bez sažetka
(Lažištipavci ili pseudoškorpioni)
m
| subclassis = [[Dromopoda]]
| ordo = '''Pseudoscorpionida'''
| ordo_autorstvo = [[Ernst Haeckel|Haeckel]], 1866.
| razdioba_stupanj = [[superporodicenatporodica|Natporodice]]
| razdioba =
[[Chthonioidea]]<br>
[[Cheliferoidea]]
}}
'''Lažištipavci''' ili '''pseudoškorpioni'''<ref name="meridijani.com">[http://www.meridijani.com/?meridijan=magazines&id=124&brief=881 Lažištipavci ili pseudoškorpioni] (meridijani.com)</ref> ''(Pseudoscorpiones)'' su vrlo sitne, do 8 mm dužine, [[pauk]]olike životinje iz klaserazreda [[arahnidiarachnida|arahnida]] koje jako podsjećaju na [[škorpion]]e. Rasprostranjene su na svim kontinentima i dosta su česte, ali zbog malih dimenzija ostaju nezapažene. Poznato je i opisano preko 30003.000 vrsta lažnih škorpiona. Žive na skrovitim, tamnim mjestima, u pećinama, ispod lišća i kamenja, pod korom starog drveća, u gnjezdima [[Ptice|ptica]] i [[sisavci|sisavaca]], na travnatim površinama pa čak i u starim knjigama, slikama.
 
Tijelo je podjeljeno na dva dijela:
*[[opistozoma|opistozomu]], koja se sastoji od 12 segmenata i ne sadrži ekstremitete.
Od škorpiona se razlikuju po tome što nemaju [[postabdomen]]. Helicere su im dobro razvijene kao i klještoliki pedipalpi. Otrovne žljezde se nalaze u osnovi pedipalpa, a na njihovim vrhovima se ove žljezde izlijevaju. Hrane se sitnim zglavkarima[[člankonošci|člankonošci]]ma tako što ih hvataju pedipalpima, koji su uvijek istureni ka naprijed, i ubijaju ubrizgavajući otrov, a zatim se žrtva raskida helicerama i počinje maceriranje i predvarenje. Polusvarena hrana se usisava prednjim crijevom.
 
Na vrhu pokretnog članka helicera otvaraju se kanali paučinaste žlijezde. Sekret ovih žlijezda služi za pravljenje gnijezda.
9.708

uređivanja