Egina (otok): razlika između inačica

'''Egina''' ([[grčki]]: ''Αίγινα'') je jedan od [[Saronski otoci|Saronskih otoka]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] u središnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. Otok upravno pripada [[prefektura Pirej|prefekturi Pirej]] i [[periferija Atika|Periferiji Atika]], kao jedna od općina. Sjedište [[općina|općine]] i najveće naselje na otoku[[otok]]u je istoimeni gradić [[Egina (grad)|Egina]] na sjeverozapadnoj strani otoka.

Egina je smještena u blizini [[Atena|Atene]] (oko 40ak km zračno), u središnjem dijelu [[Saronski zaljev|Saronskog zaljeva]], koji se po njoj zove i [[Eginski zaljev]]. Ovaj zaljev je jako važan za Grčku. Otok je blago razvedene obale sa brojnim malim zaljevima i skrivenim plažama[[plaža]]ma. Egina je brdovita, ali je njeno zemljište vulkanskog[[vulkan]]skog podrijetla i jakp plodno, pa je otok stoga dobro obrađen i gusto naseljen.

Klima na Egini je sredozemna. Na otoku postoje značajne šume bora[[bor]]a.

Egina je jako rano naseljena, već u doba rane prapovijesti[[prapovijest]]i. Udoba [[Mikenska civilizacija|Mikenske civilizacije]] Egina je bila trgovačko središte za ovaj dio Grčke. ToTaj je ostrvootok donijelodonio bogatstvo i moć, koju je tek u 5. stoljeću p. n. e. skršila antička Atena i sebi priključila Eginu. Kasnija povijest vezana je za povijest Atene. U doba ranog [[Bizansko carstvo|Bizanskog carstva]] Egina je ponovo ojačala, o čemu govore brojne crkve iz ovog vremena. Međutim, česti napadi Saracena[[Saracen]]a u 9. stoljeću doveli su novog nazadovanja i, vjerovatno, napuštanja otoka. Poslije osvajanja Carigrada od strane [[križari|križara]] 1204. g. Egina je bila pod vlašću Zapada sve do 1537. g. Tada Eginu osvajaju Turci i pod njima ostaje stoljećima. uz kraktu vlast [[Mlečani|Mlečana]] krajem 17. stoljeća.

Novi procvat Egine događa se obrazovanjem suvremene Grčke [[1830.]] g., kada je čak kratko bila i prijestonica (1828-30. g.). Proglašavanjem Atene za novu prestonicu Egina gubi na značaju, ali ne propada, jer je nova prijestonica ostala blizu. Poslije rata širenjem Atene otok postaje mjesto vikend turizma Atenjana, a kasnije i stalnih kuća doseljenika.

Po posljednjem popisu iz 2001. g. na otoku živi oko 13.000 stanovnika, od toga oko 60% u gradu Egini. Gotovo cjelokupno stanovništvo su [[Grci]].

[[Poljoprivreda]] je tradicionalno zanimanje otočnog stanovništva, pogotovo uzgajanje pamuka[[pamuk]]a, badema[[badem]]a, [[vinova loza|vinove loze]], [[masline]]. U novije vrijeme najvažnija kultura je pistać. Danas je ona u sjeni vikend [[turizam|turizma]]. U prilog turizmu ide i dobra prometna povezanost otoka sa kopnom i obližnjom Atenom. Otok je najčešće odredište Atenjana u slobodno vrijeme, pa je prepuno taverni, pansiona, diskoteka i drugih sadržaja namijenjenih slobodnom vremenu. Važna djelatnost je i [[pomorstvo]].