|
'''Podlapača''' je naselje u Hrvatskoj, [[Ličko-senjska županija]], općina [[Udbina]] (mikroregija Krbava).
Ime sela po prvi put se spominje 1509. u ugovoru o nasljedstvu koji je Ivan Karlović sklopio sa svojom sestrom Jelenom i njenim mužem Nikolom Zrinskim.(Jelena je majka slavnog sigetskog junaka Nikole.) U tom ugovoru stoji ako bi Ivan Karlović ostao bez nasljednika da svi njegovi posjedi pripadaju sestri Jeleni. Po tom ugovoru se vidi da je Karlović imao dvadeset i dva grada, od čega tri u Krbavskoj županiji: Komić,Udvinu (Udvinu) i Podlapčec.Ostaci tog Podlapčeca i danas se vide na vrhu brda Gradina iznad samog sela.Selo je u knjigama zapisano pod raznim imenima: Podlapac, Podlapčec, Podlapchecz in Korbaviensi, Arx Podlapuch, Podlapacz, Castrum Podlapacs... Pravo ime sela je zapravo Podlapac, ali je zbog pošte (da pisma i paketi ne bi lutali u Lapac) preimenovano u Podlapača. Za vrijeme NDH ime je službeno bilo Podlapac, a poslije Drugog svjetskog rata opet je preimenovano u Podlapača (Izvori: Jure Karakaš "Podlapac" monografija, Stajer graf, zagreb, 2001.)
Prema broju stanovnika i površini Podlapača je drugo po veličini naselje u općini Udbina.
Smještena je na zapadnom rubu [[Krbavsko polje|Krbavskog polja]] ili, kako lokalno nazivaju tu dolinu, Podlapačko polje.
Naselje Podlapača ima rimokatoličku župnu crkvu i osnovnu školu, te Mjesni Odbor koji obuhvaća cijeli zapadni dio općine Udbina, obuhvaćajući još nekoliko manjih naselja okolice. Po nacionalnoj strukturi Hrvati čine apsolutnu većinu u Podlapači i okolnim mjestima.
Iz Podlapače vuku korijene poznati hrvatski velikani, pisac i pjesnik [[Dragutin Tadijanović]] i američki senator [[Mark Begich]].
U Podlapači je 1961. rođen humorist i aforiatičar Vlado Karakaš.Nakon završene osnovne škole s roditeljima seli u Slavonski Brod gdje završava gimnaziju 1979., a nakon toga završava Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu gdje je diplomirao 1984. Humorističkim prilozima počeo se javljati u raznim časopisima još za vrijeme gimnazijskih dana. Napisao je dvije knjižice aforizama:"Idemo dalje"1987. i "Mozak na paši"1989.(Izvori:Milan Vuković"Antologija hrvatskog aforizma", Split, 1993.; Milan Vuković "Hrvatski epigram"; Jure Karakaš "Književni Velebit", Senj, 1996.; Martin Grgurovac "Zgode i nezgode naroda slovinskog", Miroslav Vukmanić "Najljepše misli o ljubavi"
U Podlapači je rođen slikar Artur Sertich-Serth, pravim imenom Marko Sertić. Rođen je 1898. u zaseoku Jagodnje. Godine 1913. kao petnaestogodišnjak otišao je u Sjedinjene Američke Države, u saveznu državu Minesota gdje mu je brat radio u rudniku. Nakon šest godina prešao je u Michigan i zaposlio se u Detroitu na prvoj proizvodnoj liniji Fordovih tvornica automobila. Dio zarade odvajao je za školovanje. U večernjim satima pohađao je Školu lijepih umjetnosti u Detroitu. Kao talenti učenik uspio je dobiti stipendiju i nastaviti studij slikarstva također u Detroitu koji je uspješno završio. Poslije je nastavio daljnje usavršavanje: restauracija slika, studij portreta, arhitektonski nacrti. Posebno je cijenjen zbog velikih zidnih murala koje je slikao po brojnik crkvama, hrvatskim narodnim domovima i američkim ustanovama. Najkarakterističniji njegov mural nalazi se u glavnom uredu Hrvatske bratske Zajednice u Pittsburghu. To je duga zidna slika u pet dijelova s prizorima iz života hrvatskih emigranata u novoj domovini. Godine 1930. na poziv podlapačkog svećenika Antuna Matkovića posjetio je rodno selo i oslikao mjesnu crkvu muralima iz Starog i Novog zavjeta.Kraj ulaza u crkvu s lijeve strane naslokao je mural koji dočarava procesiju koja ide od crkve prema groblju. U procesiji su najistaknutiji Podlapčani toga vrmena. Mural je u Drugom svjetskom ratu umišten:mjesta na slici gdje su bile glave ostrugana su i napravljene duboke rupe. Kasnije je taj mural potpuno premaljan. Sertić je u Drugom svjetskom ratu sudjelovao kao dragovoljac i radio u kartografskoj službi američke vojske. Potkraj života povukao se u mirni kraj. Sagradio je kuću prema vlastitom nacrtu u mjestu Saugatuck, Michigan. Umro je 1977.U našim likovnim krugovima potpuno je nepoznat.(Izvori:Jure Karakaš "Mačevi, topovi, muze i popovi", Nova knjiga Rast, Zagreb,2004.)
==Stanovništvo==
|
