BPL: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Izazovi tehnologije: - daljnja wikipedizacija
dodatak i pročišćavanje
Redak 1:
[[Datoteka:Devolo.JPG|desno|mini|150 px|Primjer uređaja koji se koristi za BPL ([[Europa|Europska]] verzija), posjeduje [[ethernet]] i [[USB]] konektor za umrežavanje]]
[[Datoteka:HomePlug_85Mbps_adapter.jpg|desno|mini|100 px|Primjer uređaja koji se koristi za BPL (Američka verzija)]]
'''Broadband over powerlines''' je [[engleski]] opći naziv za načinskup tehnologija [[Širokopojasni_internet|širokopojasnog]] pristupa. Radi se o korištenju [[napon|naponskih]] kablova za prijenos podataka. Ovo je dosta nova tehnologija (u odnosu na ostale tehnologije širokopojasnog pristupa).
 
Općenito, razvoj ove tehnologije se intenzivira i uvode se neka inovativna tehnološka rješenja (kao npr. skin-efekt se koristi kao valovod, iako eksperimentalno).
Razvoj ove tehnologije se intenzivira.
Prvotna [[premisa]] je bila povezivanje udaljenih izoliranih područja širokopojasnim internetom, tamo gdje postoje [[dalekovod]]i, ali je polaganje zasebnih [[telefon]]skih kablova (te eventualno krorištenje neke [[DSL]] tehnologije preko njih) ili kablovskih sustava (koaksijalni kabel) neisplativo ili bi korištenje neke druge bežične tehnologije, kao npr [[WLAN]] ili [[WiMax]] bilo otežano zbog geografskih uvjeta, te ako bi postavljanje [[svjetlovod|optičkog kabela]] bilo nemoguće ili neisplativo. Također, neke tvrtke u svijetu koje se bave prizvodnjom i distribucijom električne energije (elektroprivrede) koriste ovu tehnologiju kao dodatan izvor prihoda.
 
== Izazovi tehnologije==
Tehnologija je iznjedrila nekoliko problema. Velika većina tehničkih problema je u međuvremenu riješena razvojem novijih verzija standarda. Svi noviji standardi vrlo malo pate od nedostataka iz vremena početka komercijalnog razvoja (oko 2000-te godine) ili su efekti istih smanjeni na najmanju moguću mjeru.
 
*[[frekvencija|Frekvencije]] koje koristi ova tehnologija u neizoliranim visokonaponskim i niskonaponskim kabelima izazivaju efekt [[antena|antena]], te time ometaju [[radio]]prijenose, pa čak i sustave za komunikaciju u nuždi i razne [[vojska|vojne komunikacijske sustave]], koji koriste isti opseg frekvencija. Također, u povratnoj sprezi vanjski uplivi djeluju na signale, time kvareći razinu usluge korištenja.
Zbog toga je bilo potrebno napraviti sustave zaštite (osluškivanje i ne korištenje već korištenih frekvencija prema uzorku razine [[šum]]a u spektru kanal), kao i ograničiti uporabu na izolirane kablove ili korištenjem [[prigušnica]], tj. pojasnih filtera onemogućiti nekontrolirano širenje i ograničiti domet signala uzduž strujnih kabela. Na ovo svojstvo su posebno upozorile razne radioamaterske udruge, koje su problem i uočile.
Line 21 ⟶ 22:
 
== Praktična primjena ==
Uzimajući sve u obzir, najveći potencijal ove tehnologije je u povezivanju uređaja unutar jedne zgrade, tamo gdje postoji problem sa [[WLAN]] prodornošću kanala kroz zidove. Isto tako, postoji nekoliko primjena kao "last mile", tj. zadnjih nekoliko [[kilometar]]a do krajnjeg korisnika, koji se spaja na [[koncentrator]], koji se dalje spaja na [[internet]]. Postoje i standardi, koji su razvijani isključivo za komunikaciju unutar jedne zgrade ili susjednih zgrada.
 
== Standard ==
U komercijalnoj upotrebi je nekoliko nekompatibilnih standarda, koji se pokušavaju spojiti u jedan izradom nove specifikacije pristupa internetu, naziva '''G.hn'''. Ova specifikacija, kad bude finalizirana, će ispraviti mnogo tehničkih nedostataka i omogućititomogućiti, prema obećanju, brzine do 1 giga[[bit]]/[[s]].
 
== Sinonimi ==