Bunjevačko kolo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Časopis
| naziv = Bunjevačko kolo
| slogan =
| slika =
| opis-slike =
| glavni urednik = [[
| izlazi = [[1933.]] - [[1936.]]
| prvi broj = [[15. veljače]] [[1933.]]
| web =
}}
'''Bunjevačko kolo''' bunjevačkohrvatski omladinski [[književnost | književni]] i [[časopis]] za kulturu, kojega u Subotici 1933. godine, sa grupom istomišljenika pokreće [[Balint Vujkov]]. Nakana im je, kako u proslovu ističu, da ovim glasilom: «produžimo prikinutim ali svitlim tragom naših starih nacionalnih radnika i napridnjaka» (''Naša prva rič'' - Bunjevačko kolo, I., sv. I., 1.). Urednici i suradnici [[Bunjevačko kolo | Bunjevačkog kola]] zagovarali su i poticali uporabu bačke bunjevačke ikavice i publiciranje sakupljene bunjevačke i šokačke pučke predaje, te je tako ''Bunjevačko kolo'' u programsko-deklarativnom i idiomatsko-sadržajnom pogledu, uistinu prvi međuratni, moderno postavljen hrvatski književni časopis u Subotici i Bačkoj. Pjesnik i publicist [[Lazar Stipić]], propratio je pojavu ''Bunjevačkog kola'' u svom listu [[Naše slovo]], tvrdnjom da će, zapravo, ovaj omladinski časopis nastaviti s uređivačkom politikom [[Nevena]] od prije Prvog svjetskog rata. Budući da pokretač i suurednici ''Bunjevačkog kola'', napose [[Franjo Bašić]], [[Jovan Mikić]], [[Marko Peić]], [[Blaško Vojnić Hajduk]] i [[Julije Tumbas]], nisu skrivali osjetljivost prema socijalnim pitanjima, te svoja protufašistička, protunacistička i proturatna stajališta, neistomišljenici - mahom okupljeni u ''Subotičkim novinama'' - optužit će ih za ljevičarenje, pripisujući im čak marksističko-komunistički pogled na svijet, što je ne samo pretjerano, već najblaže rečeno - daleko od istine. Krajem 1935. i početkom 1936. godine nekoliko brojeva ''Bunjevačkog kola'' uredili su [[Marko Peić]] i [[Blaško Vojnić Hajduk]].
== Poznatiji suradnici ==
[[Franjo Bašić]], [[Gustav Brešćanski]], [[Mladen Bošnjak]], [[Janko Grbić]], [[Stanko Govorković]], [[K. Horvacki]], [[Bariša Ivanović]], [[Ante Jakšić]], [[Stevan Kolar]], [[Vladislav Kopunović]], [[Bora Kovačević]], [[Bartul Kujundžić]], [[Lazar Matijević]], [[Jovan Mikić]], [[Vasa Stajić]], [[Bartul Stipić]], [[Lazar Stipić]], [[Joso Šokčić]], [[Lazo Tonković]], [[Zora Topalović]], [[Julije Tumbas]], [[Blaško Vojnić Hajduk]], [[Antun Vojnić Purčar]], [[Josip Vuković Đido]] i drugi.
== Izvori ==
*[[Milovan Miković]], ''Nedovršeni razgovor sa Balintom Vujkovom'', Rukovet 2, 1988., 197.-216.
*[[Milovan Miković]], ''Subotička književna glasila između dva svjetska rata'', u: Život smrt u gradu, Subotica 1999., 17.-36.
*[[Andrija Kopilović]] i [[Milovan Miković]], ''Razgovori s Antom Sekulićem'', Subotica 2008.
*[[Milovan Miković]], ''O hrvatskim književnim časopisima Bunjevačko kolo, Klasje naših ravni, Njiva i Rukovet'', Klasje naših ravni, 11.-12, 2009., 8.-16.
{{izvori }}
|